U posljednjih dvadeset i više godina u Hrvatskoj prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine - od 120.081 poduzetnika u 2017. godini njih 27.512 (22,9%) ili skoro svaki četvrti, poslovao je u djelatnosti trgovine, a za usporedbu 2002. godine udio poduzetnika u trgovini bio je 42,5%, pokazala je FINA-ina analiza godišnjih financijskih izvještaja.
>>>Utjecaj prehrambene industrije na ruralni razvoj
U 2017. godini prema brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (19.218), što je udio od 16%, prerađivačkoj industriji (13.563) s udjelom od 11,3% i u građevinarstvu (13.378) s udjelom od 11,1% u ukupnom broju poduzetnika.
Kod 120.081 poduzetnika u 2017. godini bilo je 882.884 zaposlena na temelju sati rada. Broj zaposlenih je u odnosu na 2016. godinu povećan za 48.667 ili 5,8%. Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija zapošljavala je 232.130 radnika (udio 26,3%), a trgovina 173.390 (udio 19,6%). Nominalno, broj zaposlenih najviše je porastao u prerađivačkoj industriji (9.609), trgovini (9.247), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.669) i građevinarstvu (6.042).
>>>Manje zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama
Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (213,9 milijardi kuna prihoda i 207,5 milijardi kuna rashoda), u prerađivačkoj industriji (166,5 milijardi kuna prihoda i 159,7 milijarde kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (45,5 milijardi kuna prihoda i 44,7 milijardi kuna rashoda). Prema neto dobiti najbolji su poduzetnici u trgovini sa 6,0 milijardi kuna, što je povećanje od 18,7 %, u odnosu na 2016. godinu.
>>>Lider predstavlja listu 1000 najvećih kompanija
Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije s 5,3 milijarde kuna, a na trećem poduzetnici iz područja opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, s nešto više od 2,45 milijardi kuna neto dobiti. Izdvajaju se još i poduzetnici u području informacija i komunikacija s nešto manje od 2,3 milijarde kuna, što je 3% više u odnosu na 2016. godinu.