Švedska vlada uvodi program poboljšanih digitalnih kompetencija u kurikulum kako bi učenici od prvog razreda osnovne škole učili programirati, a osmišljen je da Šveđani poboljšaju svoje vještine korištenja računala.
Nedavno istraživanje koje je provela agencija Ipsos pokazalo je kako osam od deset Šveđana smatra da lažne vijesti imaju utjecaj na njihovu percepciju osnovnih činjenica, te da većina Šveđana ne vjeruju u istinitost svih vijesti i članaka s kojima se redovito susreću.
Švedski ministar prosvjete, Gustav Fridolin, smatra kako djecu u najranijoj dobi treba što više izložiti tehnologiji.
- Švedska bi trebala biti država u kojoj je svaki školarac pripremljen za budući radni vijek, a učenje programiranja treba početi u najranijoj dobi, rekao je Fridolin za portal The Local.
Promjene u nastavnom planu planiraju se početi primjenjivati najkasnije od srpnja iduće godine. Fridolin je dodao kako te vještine neće biti korisne samo učenicima kojima će programiranje jednog dana postati zanimanje, već i svima drugima jer velik broj radnih mjesta u budućnosti će zahtijevati dobro poznavanje rada na računalima.
>>>Studenti ekonomije iz 19 zemalja traže temeljnu promjenu kurikuluma
- Svjesni smo da su tvrtke u potrazi za programerima i da su oni potrebni u Švedskoj. Također, za velik broj zanimanja potrebno je znati programirati, stoga mi ne želimo više profesionalnih programera, već da se učenici pripreme za obavljanje raznih poslova kod kojih će biti potrebno imati takve kompetencije.
Djeca će učiti i razliku između ozbiljnih medija i propagande
Osim samog programiranja, plan za poboljšanje digitalnih kompetencija uključivat će i podučavanje djece kako razlikovati pouzdane od nepouzdanih izvora, što je tematika koja je trenutno aktualna u Švedskoj.
Fridolin smatra kako je mnoštvo izvora problem modernog digitalnog doba jer je znanje udaljeno samo jednim klikom miša, te kako je važno pripremiti djecu da nauče razlikovati pouzdane od nepouzdanih izvora.
>>>Crowdfunding STEM revolucije u hrvatskim školama koje ‘ne mogu čekati kurikularnu reformu’
- Morate znati čemu možete vjerovati, te koja je razlika između ozbiljnog medija i propagande. I možete li biti sigurni da je vaše mišljenje formirano činjenicama, a ne načinu na koji netko drugi želi da razmišljate, naglasio je.
Nedavno istraživanje koje je provela agencija Ipsos pokazalo je kako osam od deset Šveđana smatra da lažne vijesti imaju utjecaj na njihovu percepciju osnovnih činjenica, te da većina Šveđana ne vjeruju u istinitost svih vijesti i članaka s kojima se redovito susreću.