Države zapadnog Balkana će, kao i ostatak europskog kontinenta, osjetiti ove godine posljedice usporavanja gospodarskog rasta i moraju se pripremiti za nove financijske i gospodarske šokove, stoji u redovitoj šestomjesečnoj analizi koju je u utorak objavio ured Svjetske banke (WB) u Sarajevu.
Prema procjenama iz analize prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji ove će godine biti na razini od oko 2,6 posto, što je značajan pad u usporedbi s 2022. godinom, kada je BDP rastao po stopi od četiri posto.
Najveći pad BDP-a procijenjen je za Sjevernu Makedoniju, u kojoj bi on ove godine trebao biti na razini od 2,4 posto, a najbolje izglede ima Kosovo, gdje bi BDP u 2023. trebao biti na razini od 3,7 posto i zapravo je povećanje za 0,2 posto u usporedbi s 2022. Crna Gora također ima solidan rejting jer za nju Svjetska banka predviđa rast BDP-a od 3,4 posto.
- Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljni, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023., čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i u pojedinim zemljama, javne investicije - navodi se u analizi.
Inflacija je na zapadnom Balkanu u 2022. bila na najvišoj razini u protekla dva desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povećani i početkom 2023., stoji u izvještaju. U većini zemalja zapadnog Balkana, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dosegnula je vrhunac potkraj 2022. i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja. No inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike.
Porast cijena naročito je pogodio kućanstva s niskim prihodima, što je, zajedno sa slabijim ekonomskim rastom, značajno usporilo tempo smanjivanja siromaštva. Među potencijalnim ograničenjima u budućnosti mogu biti niža vanjska potražnja koja bi negativno utjecala na prihode od izvoza i ograničila priliv doznaka iz inozemstva.
U Svjetskoj banci ipak ocjenjuju kako su srednjoročni izgledi za zapadni Balkan i dalje pozitivni, no pod uvjetom reforme koja bi ubrzala "zelenu" tranziciju i otklonila ključne strukturne izazove.