Tečaj eura dosegnuo najvišu razinu od siječnja 2015.

Na svjetskim valutnim tržištima euro je prema dolaru prošloga tjedna snažno porastao, pa je njegov tečaj dosegnuo najvišu razinu od siječnja 2015. godine.

Cijena eura prema američkoj valuti skočila je prošloga tjedna 1,3 posto, na 1,1920 dolara, a u jednom je trenutku u petak dosegnula 1,1940 dolara, najvišu razinu od siječnja 2015. U odnosu na japansku valutu, dolar je, pak, ojačao, pa mu je tečaj porastao 0,2 posto, na 109,35 jena. No, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skliznuo 0,9 posto, na 92,55 bodova, najnižu razinu u više od godinu dana.

Sve do petka na valutnim se tržištima trgovalo oprezno jer ulagači nisu željeli riskirati uoči Fedove godišnje konferencije središnjih bankara u Jackson Holeu koja se uvijek pažljivo prati zbog mogućih signala o monetarnim politikama. No, ovoga puta predsjednica američke središnje banke Janet Yellen nije govorila o monetarnoj politici, nego o financijskoj stabilnosti. Poručila je da su reforme uvedene nakon financijske krize između 2007. i 2009. godine ojačale financijski sustav, a da nisu naštetile gospodarskom rastu.

>>> Yellen za umjerene izmjene ‘financijskih propisa koji su ojačali gospodarstvo’

Ni predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi nije u Jackson Holeu kazao ništa nova o planovima u vezi monetarne politike. No, nakon njegova govora uslijedio je snažan skok eura jer Draghi, mimo očekivanja, nije pokazao zabrinutost u vezi jačanja eura. Europska je valuta, naime, od početka godine ojačala 13 posto u odnosu na američku zbog političkih problema u Washingtonu i opreznog povećanja kamata Feda.

S druge strane, iduće se godine očekuje zaoštravanje monetarne politike u eurozoni, nakon što je ECB godinama vodio poticajnu politiku. Premda jačanje eura ne ide u prilog izvozno usmjerenom gospodarstvu eurozone, Draghi u petak nije to ni spomenuo, nego je svoj govor usmjerio na druge aspekte, kao što je solidan rast gospodarstva eurozone. A ulagači su to shvatili kao 'zeleno svjetlo' za kupnju eura.

"Ulagači igraju na to da ECB nije zabrinut zbog jačanja eura, unatoč utjecaju toga na inflaciju i rast gospodarstva eurozone. Očekivalo se, pak, da će Draghi pokušati oslabiti euro jer su na posljednjoj sjednici čelnici ECB-a izrazili povećanu zabrinutost zbog snažnog eura", kaže Karl Schamotta, direktor u tvrtki Cambridge Global Payments.

Na svjetski tržištima oprez, Wall Street porastao

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno, pri čemu su cijene dionica na Wall Streetu porasle po prvi put nakon dva tjedna pada.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,65 posto, na 21.813 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,7 posto, na 2.443 boda, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 6.265 bodova.

Uspon tih indeksa prvi put nakon dva tjedna pada ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će američki Kongres u roku do kraja rujna postići dogovor o financiranju države i povećanju gornje granice javnog duga.

No, ni prošli tjedan nije protekao bez političkih sukoba u Washingtonu. Tako je predsjednik SAD-a Donald Trump u srijedu poručio da će zid prema Meksiku biti izgrađen makar vlada morala prestati s radom, a dan poslije da su čelnici Kongresa mogli izbjeći zakonodavnu zbrku da su poslušali njegov savjet o povećanju gornje granice javnog duga.

Tako je ponovo uputio kritike na račun republikanaca čiju potporu treba kako bi proveo svoj program.

Prozvani čelnik Zastupničkog doma Kongresa Paul Ryan kazao je, pak, da će Kongres u roku povećati plafon državnog zaduživanja i da postoji niz načina da se izbjegne obustava rada vlade.

Doduše, prestanak s radom dijelova vlade u SAD-u ne bi bio presedan jer su u posljednjih desetak godina pojedine vladine agencije već prestajale s radom na nekoliko dana, kada Kongres nije uspio u roku postići dogovor o financiranju države.

No, otezanje u Kongresu i iscrpljujući pregovori o financiranju vjerojatno bi negativno utjecali na tržište.

Uz to, politički sukobi predsjednika Trumpa mogli bi otežati realizaciju njegovih obećanja o poreznoj reformi i povećanju državne potrošnje, a to su bili glavni pokretači rasta S&P 500 indeksa u ovoj godini za više od 13,5 posto.

"Ulagači su se plašili da će i Yellen i Draghi biti oštriji po pitanju monetarne politike. No, pokazalo se da su ta strahovanja bila pretjerana i nije bilo negativnih iznenađenja", kaže Jaffrey Cleveland, ekonomist u tvrtki Payden & Rygel.

Na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,0 posto, na 7.401 bod, a frankfurtski DAX 0,1 posto, na 12.167 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,2 posto, na 5.104 boda.

I na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio, za 0,1 posto, na 19.452 boda. To je već šesti tjedan zaredom kako slabi.