Aktualno
StoryEditor

Tek jedna trećina građana smatra da javne i privatne zdravstvene institucije djeluju za dobrobit društva

06. Travanj 2023.
Health Hub

Prema rezultatima iz istraživanja Nulti kvadrant provedenog krajem 2022. godine, u prosjeku tek svaki treći građanin vjeruje da zdravstvene institucije djeluju na društveno odgovoran način i u interesu društva. Taj je pokazatelj u skladu s trendom pada povjerenja građana u zdravstveni sustav, ali i državu i medije. U vremenu kontinuiranih promjena, pandemije, velikog nepovjerenja i pesimizma građana, transparentna i istinita komunikacija nameće se kao strateški važna funkcija svih institucija u zdravstvu – smatraju organizatori prvog regionalnog HealthComm Foruma, konferencije na kojoj će se 1. i 2. lipnja u Zagrebu okupiti renomirani stručnjaci iz područja zdravstva i komunikacija s ciljem vraćanja povjerenja građana u zdravstveni sustav. Konferenciju organizira HEALTH HUB, platforma koja promiče praćenje i kreiranje trendova u zdravstvu te Val grupa, vodeća domaća agencija za komunikacijski menadžment.

Javni sektor, u ovom slučaju zdravstveni, neosporno postoji kako bi bio na usluzi građanima. No, brojni ispitanici tu tvrdnju očito ne osjete na vlastitoj koži. Naime, u prosjeku tek 27 posto ispitanika smatra da javno zdravstvo djeluje na društveno odgovoran način. Tek nešto veći postotak (njih 33 posto) smatra da su privatne zdravstvene institucije društveno odgovorne. Što se pak transparentnosti tiče, javne zdravstvene usluge transparentnima smatra manje od četvrtine ispitanika, što bi, prema mišljenju Nine Išek Međugorac, članice uprave Val grupe i direktorice konferencije HealthComm Forum, moglo ukazivati na vrlo nisku razinu znanja u području upravljanja komunikacijama i izostanak ulaganja u komunikaciju. Iako nešto veći udio ispitanika (njih 36 posto) smatra usluge privatnih zdravstvenih institucija transparentnim, s obzirom da je u pitanju zdravlje, to je još uvijek na niskoj razini povjerenja, jednakoj kafićima i restoranima. Prema riječima Išek Međugorac, i pred privatnim zdravstvenim institucijama veliki je zadatak u kojem trebaju steći povjerenje građana te ih uvjeriti kako im je interes zdravlja pacijenata ispred profita. Drugim riječima, još uvijek ima puno prostora za bolje upravljanje odnosima i procesima kako bi čitavi zdravstveni sektor spremnije odgovarao na sve potrebe svojih korisnika, pružao veću kvalitetu usluge, pristupačniju i digitalnu komunikaciju te imao zadovoljniji i motiviraniji kadar.

Kad je riječ o javnom sektoru, ispitanici smatraju da brzina u dobivanju termina i obavljanja pregleda zaslužuje ispodprosječnu ocjenu, jednako  kao i tehnička opremljenost i odnos prema pacijentima. Kvalitetu i stručnost liječnika i medicinskog osoblja ocjenjuju nešto višom od prosjeka, no i dalje su time nedovoljno zadovoljni da bi utjecalo na povećanje ukupnog zadovoljstva i povjerenja u sektor. S druge strane, očekivano, kod privatnih zdravstvenih institucija tehnička opremljenost i brzina uživaju iznadprosječne ocjene ispitanika, dok kvaliteta kadra ne odskače previše od onoga u javnom sektoru. Upravo to posljednje, u kombinaciji s podatkom kako brojni ispitanici i dalje privatno zdravstvo smatraju skupim, ukazuje na veliki prostor za napredak koji privatni sektor ima kad je riječ o predstavljanju i komunikaciji vrijednosti svojih usluga za novac.

Budući da je najveći rast pesimizma građana u 2022. godini vidljiv u sferi gospodarske i političke situacije, ali i zdravstvenog stanja - faktorima u koje građani imaju najmanje povjerenja, ali i na koji imaju najmanji direktni utjecaj – organizatori optimističniju sliku budućnosti vide upravo kroz okupljanje na HealthComm Forumu svih relevantnih predstavnika zdravstva, komunikacijskih stručnjaka, poslovne zajednice, nacionalne i lokalne vlasti, nevladinih udruga i organizacija, medija i platformi gdje će se razgovarati o najboljim komunikacijskim rješenjima koja mogu promijeniti paradigmu kad je riječ o povjerenju građana u zdravstvo.

Keynote govornici na ovogodišnjem HealthComm Forumu su dr. Matt Carter, Marius Geanta, Artur Olesch i dr. Dejan Verčič.

26. veljača 2024 23:38