Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva – CEPOR organizirao je okrugli stol o migrantskom poduzetništvu koji se održao u utorak na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Cilj okupljanja bio je povećati razumijevanje o specifičnostima i potencijalu razvoja migrantskog poduzetništva, ali i predstaviti neke od migranata poduzetnika koji su svoje poduzetničke ideje odlučili ostvariti u Hrvatskoj.
- Migrantsko poduzetništvo ima veliki potencijal, ali je ta tema u Hrvatskoj neadekvatno zastupljena u javnosti, što dovodi do toga da taj vid poduzetništva u Hrvatskoj nije u potpunosti iskorišten. Za njegov razvoj postoje mnoge prepreke poput administrativne i financijske – rekla je u uvodu direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) Mirela Alpeza.
Jan Brzowski sa Sveučilišta ekonomije u Krakovu istaknuo je kako je Poljska tradicionalno migrantska zemlja, u kojoj je trenutno više od 2 milijuna migranata, najviše iz Ukrajine. Istaknuo je da je Poljska prije samo šest godina bila jedan od najvećih izvoznika radne snage, dok se 2014. praktički preko noći dogodilo veliki priljev migranata u tu zemlju, kojih je trenutno oko dva milijuna. Naglasio je kako je tema migranata veoma važna za Hrvatsku, te kako se treba pripremiti za dolazak istih, kako ne bi ponovili pogreške iz Poljske, koja kako kaže, nije bila spremna za taj nagli priljev migranata, ali se vrlo brzo prilagodila.
- Kod nas u Poljskoj, migrant može otvoriti tvrtku za samo 150 eura, jer smo uveli Zakon koji potiče migrante na poduzetništvo, te smatram da bi takav zakonodavni okvir trebalo donijeti i u Hrvatskoj, jer bez zakonske potpore, mnoga migrantska poduzeća propadaju - kazao je Brzowski.
Dodao je kako su migranti u mnogim zemljama pokretačka snaga gospodarstva.
- U EU boravi 37 milijuna ljudi rođenih izvan nje, što predstavlja sedam posto ukupnog stanovništva. U Velikoj Britaniji svako sedmo poduzeće je migrantsko, a ta su poduzeća poslodavci za 14 posto zaposlenih u zemlji, dok je u SAD-u u zadnjih 20 godina broj migrantskih poduzeća porastao s 13 na 28 posto – dodao je Brzowski.
Voditeljica programa Azil, integracija i ljudska sigurnost u Centru za mirovne studije Sara Kekuš upozorila je na nedostatak statističkih podataka o migrantskom poduzetništvu u Hrvatskoj.
- Nedostatak strategije i javnih politika za socioekonomsku integraciju migranata, birokracija koja nije naklonjena strancima, te administrativne barijere uvelike im otežavaju baviti se poduzetništvom u Hrvatskoj – naglasila je Kekuš. Dodala je kako se značajni problemi javljaju oko dobivanja OIB-a i poreznog broja koji su potrebni za pokretanje posla ili registraciju u Zavodu za zapošljavanje.
- Pored toga, stranci iz trećih zemalja za pokretanje komanditnih i javnih trgovačkih društava moraju uplatiti temeljni kapital od najmanje 100 tisuća kuna, a ako je riječ o privatnim trgovačkim društvima i obrtima, to tada doseže čak 200 tisuća kuna što za mnoge predstavlja nepremostivu prepreku.
Kekuš kao prednosti migrantskog poduzetništva navodi dotok novih ideja, fleksibilnost izraženiju nego kod domaćih ljudi u pokretanju posla, a osim zapošljavanja njih samih, to poduzetništvo može doprinijeti i zapošljavanju domaćeg stanovništva. Među problemima se pak ističu restriktivno pravno i financijsko okruženje, manjak resursa i informacija, komplicirana birokracija, problemi oko priznavanja kvalifikacija, nedostatak potpore društva, a tu je i izostanak društvenog kapitala, u smislu manjka kontakata.
O svojem iskustvu su govorili i migranti koji su se kroz poduzetništvo uspješno integrirali u hrvatsko društvo. Meksikanac Hermes Arriaga Sierra, je tako suosnivač i direktor zagrebačkog Impact Huba, Nigerijac Prince Wale Soniyiki je u Zagrebu otvorio restoran s afričkom hranom "African Cuisine & Bar", dok je Rumunjka Mirela Rus u Splitu pokrenula proizvodnju nautičkih narukvica.