Posljednjih nekoliko mjeseci prof. dr. sc. Darko Tipurić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu imao je nekoliko zapaženih nastupa na temu tvrtki u državnom vlasništvu i odnosa između privatnog i državnog u ekonomiji. Među ostalim, o tome je govorio na Liderovoj konferenciji ‘Državno, a efikasno‘ i nedavno na konferenciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Tema je vruća, ali izostaje kontinuirana javna rasprava. Bio je to povod za razgovor u novom broju Lidera tijekom kojeg je Tipurić ponudi i gledište o Mostovu prijedlogu reotkupa dionica Ine.
>>>Ante Čikotić: Mostov prijedlog reotkupa Ine od Mola bez prodaje HEP-ovih dionica
- Model koji Most predlaže za reotkup Ininih dionica sadržava mnogo sistemskih pogrešaka. Prvo, društvo koje bi trebalo provesti reotkup, SPV, bilo bi u stopostotnome državnom vlasništvu države, zbog čega bi izdavanje obveznica značilo stvarno povećanje javnog duga, neovisno o tome kako bismo ga knjižili, i to u iznosu koji se mjeri milijardama eura.
Izvoz je za malu zemlju kao što je Hrvatska točka oko koje se treba okretati cjelokupna ekonomska i industrijska politika, s aktivnom ulogom države u stvaranju poticajna okvira industrijskoga razvoja i nezaobilaznom ulogom izabranih strateških djelatnosti te jednog broja važnih državnih poduzeća - Darko Tipuirć.
Drugo, model prikupljanja sredstava izdavanjem dviju klasa obveznica s prinosom od 2,5 do tri posto i ročnošću do 10 godina uopće nije ostvariv bez čvrsta državnog jamstva, neovisno o SPV-ovoj imovini koja bi se sastojala od 44,83 posto Ininih dionica. Naime, obveznički model financiranja zahtijeva postojanje poslovnog modela unutar SPV-a koji bi osigurao vrijednost zarada koja bi jamčila isplatu obvezničkog prinosa, što nije moguće ostvariti, ili generiranje dovoljno velikog novčanog toka od dividendi kako bi se isplatili obveznički kuponi te naposljetku obveznice, što je pak vrlo rizična pretpostavka koja se vjerojatno ne bi ostvarila.
[caption id="attachment_283935" align="alignright" width="250"]
Darko Tipurić[/caption]
Povrh toga, Ini će, da bi se uspješno restrukturirala, trebati znatne investicije, što znači dovoljne interne i eksterne izvore financiranja, što bi pak bilo u koliziji s politikom dividendi koja se treba naslanjati na model reotkupa. Uključivanje drugih državnih poduzeća, HEP-a, Janafa, Plinacra i drugih, kao eventualnih kupaca takvih obveznica bilo bi potpuno suprotno misiji jačanja hrvatskoga energetskog sektora, a to je misija koju Most zacrtava, jer bi se, de facto, smanjio iznos raspoloživa novca za investicije tih poduzeća. Dodatno, široko sudjelovanje fiducijarnih institucija, dakle banaka, investicijskih i mirovinskih fondova, i građana u kupnji obveznica potpuno je nerealno.
Naposljetku, iako autori Mostova modela ispravno zaključuju da je financiranje kupovine Ininih dionica prodajom dijela HEP-ovih dionica loš način suočavanja s problemom, njihov prijedlog nije dobra, a ni provediva alternativa - rekao je Tipurić.
Čitav intervju koji evoluira oko uvijek provokativnih pitanja privatizacije i učinkovitosti državnih poduzeća pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.