Hrvatski biznis sve je pošteniji. Taj se zaključak nameće nakon prvog čitanja statističkih podataka o prijavljenim, optuženim i osuđenim pravnim osobama. Istini za volju, broj se kaznenih prijava ne smanjuje, lani su ih bile 883, a rekordne 2016. čak 1028. Ostaje dvojba – je li policija donedavno bila prerevna ili je državno odvjetništvo sa svim uskočkim izvedenicama sve manje efikasno. Tek, optužnicama je 2013. završilo čak 52 posto kaznenih prijava, a taj je postotak lani pao ispod mizernih 14 posto.
>>> Gospodarski kriminal: Kaznena djela zbog kojih poduzetnici ne idu u zatvor
Sličan trend odnosi se na presude. Sudovi su tvrtke lani proglašavali krivima tek u svakoj četvrtoj optužnici (26 posto), a u 2014. proglašeno je odgovornima 39 posto tvrtki. Kad se sve to zbroji, osuđujućim presudama prije pet godina završavalo je 18 posto prijava, a ta je pravosudna ‘efikasnost’ lani pala na 3,5 posto osuda?! Sve to događalo se u pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji.
No bilo bi presmiono tvrditi da je usvojena ‘pravna stečevine EU’ uvela toliko reda u biznis, kao i da je EU upristojio domaće biznismene. Akcije protiv pravnih subjekata ipak su više utemeljene na unutarnjopolitičkim odnosima, što pokazuje povratak u cijelo prošlo desetljeće.
Za vrijeme Jadranke Kosor, a nakon Sanaderove ere, izvlačeni su kosturi iz ormara, zavladala je predrasuda da su svi poduzetnici lopovi, što je 2011. rezultiralo rekordnim brojem kaznenih prijava – 1508. Sudstvo je imalo najviši prosjek osuđujućih presuda u prvoj godini Milanovićeva mandata (18,3 posto od broja prijava i 50 posto od broja podignutih optužnica).
>>> Uvode se novčane kazne za neprovođenje revizorskih naloga
Ta efikasnost pala je u njegovoj zadnjoj, predizbornoj godini na 6,5 posto, da bi se pod palicom Oreškovića i Plenkovića srozala na već spomenutih 3,5 posto. Tvrtke su lani proglašene odgovornima za kaznena djela u samo 31 slučaju, što je gotovo upola manje od 59 osuda iz 2016., a tek 16 posto u odnosu na 2012., kad je bio vrhunac hajke ili djelovanja pravne države, ovisno o kutu gledanja. Dakle, dragi poduzetnici, niste vi danas pošteniji nego prije pet ili prije deset godina, samo država, uključujući i sudstvo ‘neovisno’ o politici, ima različit prag tolerancije prema nepravilnostima u biznisu. A i to je dobro znati.