Cilj je zajedničke poljoprivredne politike, koja je obvezujuća i za Hrvatsku kao članicu Europske unije, povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, osiguranje redovne opskrbe hranom, poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima te zaštita interesa proizvođača i potrošača. Da bi se ti ciljevi ostvarili u Hrvatskoj, osigurali smo znatna financijska sredstva. Proračunom za 2019. osigurali smo 7,7 milijardi kuna za razvoj hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora. To je za 6,5 posto više sredstava nego ove godine. Na raspolaganju su nam i sredstva iz fondova EU, iz kojih planiramo povući 5,3 milijarde kuna, što je za 809 milijuna kuna više u odnosu na 2018.
Natječaji za 2,3 milijarde kuna
Zahvaljujući upravo europskom novcu u sklopu Programa ruralnog razvoja RH u posljednje dvije godine ugovorili smo 4500 novih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju vrijednih 4,8 milijardi kuna. Iduće godine raspisat ćemo natječaje u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, čime ćemo na raspolaganje korisnicima, koji nisu samo poljoprivrednici, staviti na raspolaganje 100 posto raspoloživih sredstava EU iz ovog programskog razdoblja. Natječaji će posebno biti usmjereni na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diverzifikaciju poljoprivrednih aktivnosti.
>>>Ribari ‘upecali’ natječaje u vrijednosti od 274 milijuna kuna
Europska sredstva iz temelja će promijeniti hrvatsku poljoprivredu i njezin ruralni prostor. Tim sredstvima povećat ćemo konkurentnost hrvatske poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i prerađivačke industrije te unaprijediti životne i radne uvjete u ruralnim područjima. Iako u javnosti postoji dojam kako je poljoprivreda u teškom stanju i neodrživa, situacija na terenu posve je drugačija.
Akvakulturi 1,2 milijarde kuna
Nove investicije vidljive su u svim našim županijama, poljoprivrednici grade nove farme, podižu staklenike, kupuju novu mehanizaciju, a općine u kojima se godinama nije ulagalo u lokalnu infrastrukturu jer nije bilo sredstava, grade ceste, vatrogasne domove, vrtiće, društvene domove i ostalu infrastrukturu koja će stvoriti preduvjete za ostanak stanovništva u ruralnom prostoru. Posebno me raduje što ćemo potkraj ove godine potpisati nove ugovore za gradnju 150 dječjih vrtića, koje ćemo financirati s 800 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja. Ondje gdje se gradi raste zaposlenost, a sutra ćemo imati novu infrastrukturu i novu poljoprivrednu proizvodnju.
>>>Tolušić: Petrokemija je strateška tvrtka, vjerujem u dovršenje dokapitalizacije
Veliki investicijski projekti vidljivi su i u akvakulturi jer su morska i slatkovodna akvakultura djelatnosti od visoke važnosti za gospodarstvo Hrvatske. Do sada je u okviru mjera Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo ugovoreno 1,2 milijarde kuna za 1828 korisnika, a isplaćeno je 462 milijuna kuna. To su sedam puta bolji rezultati nego oni koji su nas zatekli prije dvije godine. Ove godine poduzeli smo mjere za dodatno jačanje te gospodarske grane te je Zakonom o akvakulturi proglasili strateškom gospodarskom djelatnošću u Hrvatskoj. S obzirom na to da su se u protekle dvije godine akvakulturna uzgajališta i objekti za preradu ribe znatno modernizirali i opremili, plan je od 2019. pokrenuti mjere nadogradnje proizvodnih procesa koje će podići našu akvakulturu, ribolov i preradu na višu razinu.
Milijunske investicije u šumarski sektor
Rješavanje imovinskopravnih odnosa u šumi i šumskom zemljištu jedno je od polazišta za stvaranje uvjeta za održivi razvoj te razoj gospodarstva u lokalnim sredinama. Nedavno prihvaćenim Zakonom o šumama objedinit ćemo i ujednačiti postupanje za sve poslove koji se vezuju uz investicije, a odnose se na šumu i šumsko zemljište u vlasništvu države. Zato pripremamo Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu RH u svrhu osnivanja prava građenja i prava služnosti. Tako ćemo prvi put stvoriti mogućnost da investitori na jednome mjestu rješavaju svoje investicijske planove. Riječ je o propisu koji će u sebi sadržavati široki spektar gospodarskih djelatnosti koje će regulirati različita područja od iznimnne važnosti za gospodarstvo RH: kampove, vodovode, odvodnju otpadnih voda, plinovode, električne i ostale vodove, naftovode, eksploataciju mineralnih sirovina, proizvodna postrojenja koja se koriste obnovljivim izvorima energije i sportsko-rekreacijski turizam.
>>>Ograničenje izvoza goveda ukinuto, ali izvoznicima ‘ostaje gorak okus u ustima’
Prerada drva i proizvodnja namještaja su izvozne djelatnosti, a prošle godine ostvarena je ukupna isporuka i izvoz u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, s pozitivnom bilancom od 485 milijuna eura, a taj pozitivan trend nastavljen je i tijekom 2018. Jedna od mjera Ministarstva poljoprivrede na području stvaranja poticajnog okružja za brži rast proizvodnje namještaja i prerade drva, kao i za povećanje ulaganja u te djelatnosti osigurani su kontinuirani pristupačni izvori sufinanciranja. Prije svega, to su godišnji programi potpora male vrijednosti na temelju kojih je u zadnje dvije godine dodijeljeno 108 milijuna kuna nepovratnih sredstava za realizaciju 215 projekata. Naglasak je na modernizaciji tehnologije kao preduvjeta za ozbiljnije izvozne ambicije te povećanju prostornih kapaciteta kao preduvjeta za optimizaciju proizvodnog procesa, povećanju tehnoloških kapaciteta te poboljšanju uvjeta rada. Sufinanciranje ulaganja nastavlja se i sljedeće godine u iznosu od 40 milijuna kuna.
U 2019. nova poljoprivredna strategija
U fokusu našeg rada sljedeće godine bit će izrada nacionalnog strateškog plana i strategije poljoprivrede za novo programsko razdoblje nakon 2021. Planiramo unaprijediti sustav navodnjavanja, sagraditi hladnjače te uvesti nacionalno označavanje voća i povrća kako bi potrošač u svakom trenutku mogao lako prepoznati domaće proizvode. Putem fondova Europske unije poticat ćemo primarnu proizvodnju i investicije u prerađivačke pogone kako bi se stvorili novi proizvodi s dodanom vrijednošću.
>>>Hrvatske šećerane podržavaju ministra Tolušića
Novi model navodnjavanja
Hladnjače trebaju biti pokretači udruživanja proizvođača, što se do sada s obzirom na svega 15 proizvođačkih organizacija pokazalo kao problem. Teško je očekivati da će proizvođači ići u organiziranje ako nemaju resurs u kojem mogu pripremiti i uniformirati proizvod za tržište. Hladnjače bi trebale biti regionalni distributivni centri, a ne samo skladišta, zato ćemo definirati područja gdje će se sufinancirati gradnja hladnjača s obzirom na intenzivnost proizvodnje voća i povrća. Hladnjače, kao distributivni centri, omogućit će lakše pozicioniranje poljoprivrednih proizvođača na tržištu prema mnogim javnim dobavljačima: školama, vrtićima, studentskim domovima, bolnicama... Planiramo uspostaviti novi model kojim će se na državnom poljoprivrednom zemljištu graditi novi sustavi navodnjavanja za radno intenzivne kulture, kako bi se poljoprivrednici koristili sustavom u svim tehnološkim postupcima proizvodnje. Želimo utjecati na izmjenu strukture sjetve te na povećanje proizvodnje voća i povrća. Svi dosadašnji modeli povećanja površina pod navodnjavanjem bili su financirani samo u prvoj fazi gradnje sustava, a sada to želimo proširiti na sekundarnu mrežu – nabavu opreme poljoprivrednicima kako bi mogli napraviti nove sustave s najmodernijom tehnologijom upotrebe vode. Važno je sagledati i način organiziranja proizvodnje, pakiranja, distribucije s oznakom kvalitete te otkupa, u količinama koje će zadovoljiti ponajprije javnu potrošnju. Zaključno, razdoblje dugogodišnje nebrige o našim poljoprivrednicima i ribarima, o šumarstvu, drvnoj industriji i ruralnom kraju je iza nas. Za veću konkurentnost hrvatske poljoprivrede i pratećih djelatnosti te ribarstva nužna su ulaganja, udruživanje, inovativni proizvodi, proizvodi s dodanom vrijednošću, a kupujući lokalne hrvatske proizvode, svi možemo pridonijeti razvoju naših poljoprivrednika te očuvanju ruralnih krajeva i naših otoka. Na tome stalno radimo i vjerujem da će rezultati tog rada već nakon 2020. našu zemlju i poljoprivredu dovesti u bolji položaj od ovog u kojem je danas.