U petak se u Zagrebu održao drugi po redu Požeški gospodarski forum, projekt koji okuplja gospodarstvenike iz požeške kotline, ali i sve one koje posluju s Požegom i prepoznaju njezin potencijal.
Čitava priča počela je zahvaljujući skupini entuzijasta koji vjeruju u potencijal te regije i da se u njoj može svašta napraviti ako se cijeloj zemlji i Europi pokaže što požeška priča može donijeti svojim partnerima.
- Našim forumom želimo osvijestiti vlastite potencijale i pozvati na suradnju. Vremenska perspektiva našeg Foruma je 2025. godina do kada želimo izgraditi društvo. U današnje doba nove ekonomije moguće je realizirati svoje potencijale i ostvariti gospodarski uspjeh neovisno o tome gdje se nalazimo. Za to nam treba odvažnost, vizija i sinergija, kazao je Leon Begić, predsjednik Udruge požežana prilikom otvaranja foruma.
>>>Pčelarima isplaćeno 14,1 milijun kuna
Okupljenima se obratio i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić riječima da Požeško-slavonska županija ima svijetlu budućnost, prvenstveno zahvaljujući mladim ljudima.
Ipak, naglasio je i da je stanje u sektoru poljoprivrede statistički gledano idealno, dok u realnosti izgleda potpuno drugačije.
- Na papiru izgleda dobro, imamo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, 165 tisuća OPG-ova, 105 tisuća onih koji primaju neku vrstu potpore, potpore iz godine u godinu su sve izdašnije. Međutim, kada dođemo na realno stanje vidimo da smo samodostatni u mandarinama i još dvije, tri kulture i tu staje cijela priča. Nikad nismo proizvodili manje nego sad čak ni u ratnim godinama, nismo pokriveni kada govorimo o segmentu izvoza i uvoza. Nikad više novca, nikad manje proizvodnje i poteškoća na tržištu, upozorio je Tolušić.
>>>Tolušić uzvraća udarac: Obitelj Todorić je stvorila, ali i upropastila Agrokor
Uzrok stanja u kojemu se našla hrvatska poljoprivreda Tolušić objašnjava da je u nedovoljnoj brizi o poljoprivrednim zemljištima, jer je taj segment u potpunosti zapušten. Kazao je da se ne zna sa sigurnošću koliko u Hrvatskoj ima zemljišta, tko njima upravlja i tko plaća zakup a tko ne. Upozorio je i na nesređenost zemljišnih knjiga što omogućava manipulaciju, međutim ističe da je došlo vrijeme kada će se takva praksa prekinuti.
Problem nekonkurentnosti
Poduzetništvo u poljoprivredi ističe kao najslabiju kariku u cijelom lancu jer, kako kaže, poljoprivrednici znaju proizvoditi, međutim ne znaju za koga to proizvodi i koje tržište. Ističe da je važno usmjeriti poljoprivrednike da proizvode kulture koje imaju prostor na tržištu.
- Konkurentnost je iznimno loša. Imamo puno dobrih primjera kada govorimo o proizvodnji mlijeka, te prinosa luka i pšenice, međutim statistika govori da smo iznimno nekonkurentni jer proizvodimo male količine u odnosu na količine koje bi mogli proizvoditi, kazao je Tolušić.
>>>Potpisani ugovori za ‘budućnost hrvatske poljoprivrede’ vrijedni 339 milijuna kuna
O naporima ministarstva poljoprivrede Tolušić smatra da može bolje, ali smjer u kojem se kreće okarakterizirao je kao dobar. Najavio je i donošenje svih zakona koji su važni za segment poljoprivrede do kraja ove godine. Također, najavio je smanjenje vremenskog roka za donošenje rezultata javnih natječaja.
- Naša želja, koju ćemo nadam se i ostvariti, je do kraja 2017. imati kompletan zakonodavni okvir i u iduće 3 godine provesti sve u praksi, te biti ministarstvo koje će zakone koje je donijelo bez iznimke i provesti.
>>>Zakon o poticanju ulaganja: Dalić predstavila značajne pogodnosti za male i mikro poduzetnike
Za zakon o zakupu i prodaji poljoprivrednog zemljišta Tolušić ističe da ovaj zakon omogućuje dobivanje poljoprivrednih zemljišta OPG-ovima, te malim i mikro poduzetnicima, kojima prvi put u 26 godina daje pravo prednosti umjesto, kako kaže, velikim igračima.
O planovima za budućnost, konkretno do 2027. godine, Tolušić naglašava kako će poljoprivreda biti samodostatna i konkurentnija, a cijena će biti ekvivalentna troškovima.
- Želimo pametnu poljoprivredu u kojoj se primjenjuju najnovija znanja i tehnologije, poljoprivredu koja ne zagađuje okoliš i sve to u prostoru u kojemu je poželjno živjeti. Želimo da ljudi ostanu u Požeško-slavonskoj županiji, a ne da područja od kojih trebamo živjeti ostanu bez stanovništva, kazao je.
Kontrola zemljišta dronovima i satelitom
Ističe da se to može postići većim navodnjavanjem, jer za sada se u Hrvatskoj samo 3 posto zemljišta navodnjava. Iako ima dovoljno novca, kaže kako je problem u građevinskim dozvolama za sustave navodnjavanja koje se u prosjeku čekaju 6 do 8 godina. Osim toga, problem je i u slučajevima zloupotrebe poljoprivrednih zemljišta što se može spriječiti satelitskim nadzorom i dronovima, a cijeli sustav kontrole bez inspektora mogao bi se početi primjenjivati već iduće godine.
>>>Moratorij na prodaju poljoprivrednih zemljišta strancima istječe 2020.; Most za izmjene zakona
Smatra da bi se Hrvatski proizvodi na tržištu Europske unije trebali plasirati kroz nišu ekološke poljoprivrede koju domaći poljoprivrednici mogu ispuniti zahvaljujući nezagađenosti tla.
- Poljoprivreda u 21. stoljeću mora postati izbor, a ne nešto čime se bavimo jer nemamo čim drugim. Treba biti izbor mladih i obrazovanih koji žele nešto postići i živjeti dobro. Poljoprivreda mora postati ponos i čast, zaključio je Tolušić.