Većina sektora u Hrvatskoj još uvijek nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije, što dovodi do velikog zaostatka u odnosu na druge EU države, rečeno je na konferenciji za novinare koju je u srijedu održala konzultantska kuća McKinsey&Company i predstavila rezultate stručne studije.
Te je razlike potrebno ukloniti kako bi Hrvatska ostvarila svoj puni potencijal, ističe se u stručnoj studiji. Hrvatska, prema podacima iz predstavljenog istraživanja, znatno zaostaje za digitalnim predvodnicima u svim oblicima digitalizacije, no ta trenutačna niska stopa digitalizacije u svim sektorima ukazuje na znatan dugoročni automatizacijski potencijal.
>>> Poslovnoj javnosti prvi se puta predstavlja novi voditelj hrvatskog McKinseyja
Procjenjuje se stoga kako će se do 2030. godine hrvatski automatizacijski potencijal preliti u čak 800 tisuća novih radnih mjesta, pa je zato potrebno što prije raditi na razvijanju odgovarajućih poticajnih mjera kao što su primjerice prekvalifikacije na nova, produktivnija zanimanja koja digitalizacija omogućuje. Automatizacija će uvelike utjecati na promjenu u potražnji za vještinama pa će tehnološka i društvena stručnost sve više dobivati na cijeni, procjenjuju u McKinseyju.
- Snažnim fokusiranjem na digitalizaciju u Hrvatskoj se do 2025. godine može generirati 8,3 milijarde eura BDP-a s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije. No, Hrvatska u njoj i dalje nedovoljno sudjeluje s razmjerno nižom produktivnošću i ograničenim ulaganjima kao glavnim uzrocima - istaknuo je Tomislav Brezinščak, partner i voditelj zagrebačkog ureda tvrtke McKinsey&Company.
Deset preporuka
McKinsey je predstavio 10 preporuka za rast digitalizacije u Hrvatskoj. Svaka od preporuka daje odgovor kako to postići te koje su implikacije za donositelje politika, za realni sektor te za pojedince.
Javni sektor
- poticanje učenja vještina koje će se tražiti u budućnosti razvojem sveobuhvatne prekvalifikacijske strategije, prilagodnom obrazovnih programa za mlade i provedbom aktivnih mjera za sprječavanje odljeva mozgova.
- podržavanje primjene tehnologije u javnom sektoru bržim razvojem i promocijom online javnih servisa.
- podržavanjem primjene tehnologije u realnom sektoru promocijom digitalizacije, digitalne transformacije te poticanjem e-trgovine uspostavom pozitivne regulative koja će stimulirati tvrtke u korištenju digitalnih alata.
- ojačati regionalnu digitalnu suradnju između država srednje i istočne Europe.
- unaprijediti poduzetničku klimu podržavanjem darovitih poduzetnika i pratećih udruženja, osiguravanjem podrške za startup hubove i olakšavanjem pristupa kapitalu.
Realni sektor
- ulaganje u ljudski kapital pripremom strategije za upravljanje talentom u sklopu digitalne ekonomije i unaprjeđenjem metoda za pronalazak novog kadra i usavršavanja postojećeg.
- primjena tehnologije i inovacija prilagođavanjem svojih poslovnih modela i korištenjem svih prednosti koje digitalni alati donose u upravljanju prihodima i troškovima
- prihvaćanje digitalne organizacijske kulture u kojoj visoki menadžment predstavlja uzor kao i primjenom mehanizama nagrađivanja u svim situacijama koje dovode do prihvaćanja i primjene digitalnih rješenja
Pojedinci
- pripremanje za digitalnu ekonomiju ulaganjem u cjeloživotno učenje, posebice kada su u pitanju vještine koje se ne mogu jednostavno automatizirati.
- korištenje digitalnih alata i platformi s primjenom u svakodnevnom životu i radu.