Aktualno
StoryEditor

TOP 10 eklatantnih primjera kako se u Hrvatskoj rasipaju milijuni javnoga novca

15. Ožujak 2019.

Udruga Lipa objavila je u srijedu Crnu knjigu trošenja javnog novca za 2018. godinu u kojoj su upisani neki od najvećih failova države i njezinih institucija koji su pali na teret poreznih obveznika. Donosimo deset najeklatantnijih primjera rasipanja javnog novca.

1. Elitni hoteli za političare iz džepa poreznih obveznika

Saborski zastupnik Franjo Lucić lijepo se proveo u Grčkoj, o njegovom seks skandalu čitali su svi. Međutim, iznenadilo je što su fotografije nastale u elitnom hotelu s pet zvjezdica u kojem noćenje košta i do 19 tisuća kuna. Iako nije službeno putovao u Atenu, put na kvalifikacijsku utakmicu mu je plaćen. Platio ga je njegov brat Drago Lucić, predsjednik Nogometnog saveza Požeško-slavonske županije, odnosno Hrvatski nogometni savez koji je u tri godine primio skoro 30 milijuna kuna od poreznih obveznika. Sapienti sat.

2. Načelnik podigao 91 tisuću kuna sa žiroračuna općine pa optužio računovodstvo

Općina Donji Andrijevci pored svojih se gradskih vlasti i njihovog računovodstva nema baš čime podičiti u Crnoj knjizi. Naime, u 2016. su u više navrata sa žiro računa karticom podigli preko 91 tisuću kuna, a od toga je 63 tisuće kuna praktički nestalo jer ne postoji trag na što je novac potrošen niti tko ga je potrošio. Preostali iznos od 28.300 potrošen je na akontacije za službeni put, gorivo i pomoć obiteljima. Tadašnji načelnik Tomislav Marijanović priznao je krimen, ali je za sve optužio loše knjigovodstvo i knjigovodstvenu grešku.

3. Poduzetnički inkubator koji je trebao biti najveći u JI Europi, zasad je najveći promašaj

Pompozno najavljivan kao najveći poduzetnički inkubator u jugoistočnoj Europi, inkubator na Kajzerici još uvijek plijeni poglede svojim rohbau stanjem. SEECEL je trebao biti otvoren 30. lipnja 2016., ali sve su usporili građevinski radovi i različiti poremećaji u građevinskom sektoru. Rok je pomaknut za kraj 2017. Od početnih 180 milijuna kuna porasli su i troškovi za dodatnih 60-ak milijuna kuna. Iako je zgrada 85 posto dovršena i još uvijek se ne sluti da će proraditi, nad zgradom se pojavio još crnji oblak - mogući gubitak sufinanciranja europskim novcem. U tom bi slučaju država morala dati dodatnih 4,5 milijuna eura.

4. Kazalište bez glumaca

Kazalište u Požegi nema nijednog glumca, ali ima deset zaposlenih i PR-ovca. Oko milijun kuna godišnje bez pogovora za to kazalište izdvajaju iz proračuna grada Požege. Očito im ne smeta plaćati bujanje administracije.

5. Biznis po domaći: Voda presušila, a novac ispario

Pakrac je uplatio 99 tisuća kuna ta instalaciju javnog automata za vodu kojim je upravljao mali obrt. Nakon godinu dana obrt je ugašen, javna pipa zavrnuta, a gradski novac potiho je ispario. Da stvar bude još bolja, Pakračani su vodu plaćali kunu po litri, a uplate se uredno sjedale obrtu, koji od svoje zarade ni kune nije morao uplatiti u gradski proračun. Lova je doslovno oprana.

6. Rijeka gradi podzemnu garažu već 12 godina

12 godina prošlo je otkako je Grad Rijeka uložio 6 milijuna kuna na pripremu za izgradnju podzemne garaže, ali ne poduzima ništa kako bi realizirala pravo građenja. U međuvremenu su ulupali pola milijuna kuna poreznih obveznika na uređenje poslovnog prostora koji daju u zakup premda je u natječaju zakupnik imao obvezu prostor urediti i privesti namjeni.

7. Pravda se u Hrvatskoj dijeli i po pola stoljeća

Četrdesetpetogodišnji sudac Dražen Maravić šokirao se kada je shvatio da je spor za koji je donio nepravomoćnu presudu skoro šest mjeseci stariji od njega. Obitelj pokojnog Stjepana Kostovića već toliko godina čeka odštetu jer je Grad Trogir na njihovom zemljištu izgradio stambenu zgradu za radnike brodogradilišta. Obitelj pravdu traži od 1973., u tom je periodu Općinski sud sedam puta donio odluke, koji je ukinuo Županijski sud u Splitu, a Vrhovni sud dvaput je ukinuo odluke Županijskog suda. Trogir od početka pere ruke - od tvrdnji da nije odgovoran, do zastare i uvjeravanja da su obitelji isplatili naknadu (za što nigdje nema dokaza). Nepravomoćna presuda suca koji je mlađi od spora je da je Trogir dužan obitelji isplatiti dva milijuna kuna, ali Grad još ima pravo žalbe. Tko zna koliko će potrajati ovo dijeljenje pravde.

8. ‘Besplatan‘ prijevoz za milijun kuna

Tijekom Adventa u Zagrebu gradonačelnik Milan Bandić građanima i turistima je ‘darovao‘ besplatan prijevoz vikendima. Grad Zagreb, odnosno građani za ovaj su velikodušan potez gradonačelnika izdvojili 998.934 kuna.

9. Pečena janjetina za 10 tisuća kuna

Općina Polača častila se raznim domjencima u posljednjih sedam godina. U revizorskom izvješću za to je razdoblje najslasnija stavka pečena janjetina. Domjenak u hotelu Ilirija za 120 ljudi koštao je 33 tisuće kuna, a za 49 kilograma pečene janjetine i 7 kilograma pečenog odojka u konobi U Šime potrošeno je 10,6 tisuća kuna. Još je spornije doniranje novca udrugama, uglavnom nogometnom klubu Polača koji je samo u jednoj godini dobio 480 tisuća kuna, dok je primjerice za KUD Polača tijekom sedam godina izdvojeno 215 tisuća kuna.

10. Najgori institut u Hrvatskoj

Reputacija najgoreg instituta u Hrvatskoj nešto je što se ne može tek tako postići. Konkurencija je poprilična. No već nekoliko godina Institutu za migracije i narodnosti to polazi za rukom. Na njega se godišnje troše milijuni kuna poreznih obveznika. Ne samo što na svojim internetskim stranicama nisu objavili nijedno istraživanje od 2013. godine , a kvaliteta istraživanja ocijenjena je s mizernih 1,67, nego su se i direktori žalili da ne mogu natjerati zaposlenike da rade - neki po šest godina nisu objavili nijedan rad. Podsjetimo, taj institut državu košta 6,5 milijuna kuna godišnje.

Primjera ima još. Oni uključuju: 

• državne potpore gubitašima • Uljanik kao ‘majka svih rasipanja‘ s državnim jamstvima u milijardama kuna bez analize opravdanosti • loše upravljanje u zdravstvu • u vodoopskrbnom sustavu Gračaca izgubi se do 91 posto vode, a u Hrvatskoj 49 posto • 130 milijuna kuna gubi se zbog neevidentiranog i neplaćenog najma državnih stanova • klapa Kaleta nastupila je prije godinu dana u Japanu, uz pripadajući honorar, kako bi promicala zadarski turizam; u to vrijeme (od 2010. do proljeća 2018.) vodio ju je direktor Turističke zajednice Zadra Ante Rados i navodno je sudjelovala na više turističkih sajmova na kojima je sudjelovala i zadarska turistička zajednica • preko hvaljenog i nagrađivanog projekta e-naručivanja lani je naručen samo jedan pacijent

22. studeni 2024 08:29