Na nedavnom susretu Trumpa i Junckera bilo je riječi o tome kako će EU kupovati više američkog ukapljenog plina. Donald Trump hvalio je američki plin koji će naći put k europskim potrošačima kazavši pritom da ga Europljani ‘‘silno žele, a mi ga imamo gomilu‘‘.
- Junckerovo obećanje da će EU uvoziti više američkog ukapljenog plina nije na njemu da ga uopće daje, ističe Tim Boersma, stručnjak za energiju na sveučilištu Columbia. Dodaje da kao što Bijela kuća ne prodaje LNG, tako ga Buxelles ne kupuje, no objašnjava da postoji realna šansa kako će tržište malo pomoći Junckeru u sljedećim godinama da održi svoje obećanje.
>>>EU ocjenjuje susret Junckera i Trumpa kao veliki uspjeh
Iako EU smatra da bi se trebala smanjiti ovisnost o ruskom plinu koji čini 40 posto plina u Europi istovremeno gradi novi plinovod, Sjeverni tok 2, upravo za plin iz Rusije. Isto tako, Trump zbog gradnje navedenog plinovoda napada Njemačku.
SAD novim metodama eksploatacije želi postati svjetska velesila u izvozu ukapljenog plina, pa je tako plan sljedeće godine izvesti oko 35 milijardi kubičnih metara čime će zasjesti među tri glavna igrača po izvozu plina, odmah iza Katara i Australije.
>>>Uspješan NATO summit: Trumpa ‘žicali’ za pomoć oko LNG-a, Merkel podržava ulazak RH u Schengen
Treba li on Europljanima, pita se Deutsche Welle, makar i Hrvatska tu ima ambicija, upitno je gdje bi on bio isporučivan.
Osim luka u skandinavskim zemljama, Španjolskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i jedne u Grčkoj, Litva i Poljska žele radikalno proširiti kapacitete prihvata takvog plina. Planira se izgradnja plovećeg terminala kod Gdanjska koji bi opskrbljivao Slovačku, kao i LNG terminala u Hrvatskoj. No, Hrvatska Amerikancima nije primamljivo odredište za plin zbog kapaciteta terminala.
Gdje je interes Europe?
Cijena plina već je razmjerno jeftina, stoga se javlja i pitanje hoće li EU zanimati američki plin. Njegova cijena u američkoj luci trenutno je 2,30 eura po MMBtu (26,4 kubičnih metara), na što se još dodaju troškovi transporta i prerade kako bi se taj plin mogao koristiti u domaćinstvu. Cijena tada raste na 5,15 eura po MMBtu, dok Rusi svoj plin trenutačno prodaju po 4,30 eura za istu količinu.
>>>SAD zabrinut zbog rusko-njemačkog plinovoda-prisluškivača
Najveći dio svog plina SAD sada izvozi u Meksiko, Južnu Koreju i Kinu, a iako izvoz u Europu raste te količine su znatno manje. Ta bi se količina prema procjenama mogla promijeniti jer Njemačka i Francuska razmišljaju o zatvaranju atomskih elektrana zbog čega će trebati zadovoljiti potrebe za energijom. Njemačka planira izgradnju terminala za ukapljeni plin na ušću rijeke Labe što će koštati oko 400 milijuna eura, a prihvatni kapacitet iznosio bi 5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što je tek 10 posto onoga što Njemačka svake godine uvozi iz Rusije.