Aktualno
StoryEditor

Trendovi 2017. - Put je trasiran, otvara se novo tržište virtualnog iskustva

10. Prosinac 2016.

Stiglo je ono doba godine u kojemu marketinški stručnjaci i analitičari napinju svoje sive stanice ne bi li na osnovi sadašnjih trendova, inovacija i ponašanja potrošača uspjeli sastaviti popis trendova koji će obilježiti marketing u godini koja je na pragu. Kao i svake godine do sada ekipa koja stoji iza stranice Trendwatching donosi popis vrlo zanimljivih trendova o kojima valja voditi računa tijekom slaganja marketinških strategija i općenito ponude brendova. Kao što se i očekivalo, na ponašanje potrošača utjecat će neizbježni virtualni svijet, a kao prvi trend u 2017. ističu da će digitalno iskustvo postati statusna valuta. To će, pišu, utrti put novom tržištu, tržištu virtualnog iskustva. Jedan od primjera koje u svojim predviđanjima iznose trendwatcheri jest virtualni koncertni spektakl kultnoga švedskog benda Abba zakazan za 2018. Grupa je, kako je najavljeno u listopadu ove godine, sklopila partnerstvo s glazbenim mogulom Simonom Fullerom i tvrtkom Universal Music te planira starim i novim obožavateljima prirediti jedinstvenu, nikad viđenu turneju koja balansira na granici između irtualnog i stvarnog.

Virtualne revolucije

Nadalje, tvrtka Alibaba, jedan od najjačih online šoping-brendova na svijetu, tijekom poznatoga Alibaba‘s Singles‘ Daya (Dan akcijskog šopinga) ponudila je kineskim kupcima specijalno virtualno iskustvo. Svatko tko je kupio Buy+, uslugu koja omogućava virtualnu kupnju, mogao je samo jednim klikom miša biti transportiran u njujoršku robnu kuću Macy‘s. Kako navode autori trendovskog izvješća, kineski su potrošači rani usvajači virtualne tehnologije, zato bi zapadnjački poduzetnici trebali glave okrenuti prema Istoku i proučavati što se kuha u kineskim tvrtkama te učiti iz njihovih inovacija.

Također, kako bi bili u tijeku s tim trendom, trebali bi se zapitati koja virtualna iskustva mogu ponuditi svojim kupcima i kakva ona moraju biti da bi se potrošači njima rado razmetali, kao što to, recimo, čine s novim automobilom ili dizajnerskim cipelama. Drugi trend koji je naveden u prosinačkim izvješću trendwatchera prilično je različit od prethodnoga i odnosi se na polariziranu društveno-političku situaciju na globalnoj razini.

Pojednostavnjeno, svijet se podijelio na nacionaliste, potrošače koji su orijentirani prema ‘unutra‘ (unutar granica države), koji se zauzimaju za jačanje nacionalnih vrijednosti i gube povjerenje u tvorevine poput Europske unije ili globalizaciju, te takozvane globalne građane, koji i dalje vjeruju da bolja budućnost leži u globalizaciji, zajedničkoj borbi protiv terorizma ili klimatskih promjena. I za koju god se stranu odluče, brendovi moraju voditi računa da svojim radom (ili marketinškim porukama) potiču pozitivne promjene i/ili konkretno djeluju kako bi poboljšali živote potrošača na tržištu na kojem posluju. Recimo, putnički portal Momondo lansirao je vrlo zanimljivu kampanju ili, bolje reći, istraživanje ‘The DNA Journeys‘. Šezdesetak volontera koji su isticali nacionalni ponos, pa čak i izrazili nesnošljivost prema nekim drugim nacijama, istraživači su podvrgnuli testovima DNK koji su pokazali da su mješavina gena različitih nacija.

Nacionalno vs. globalno

Starbuck‘s je pak serijom kratkih filmova i ‘podcasta‘ javnosti predstavio istaknute predstavnike lokalne zajednice koji čine dobro za svoje sumještane bilo angažmanom u javnim kuhinjama, prikupljanjem novca u dobrotvorne svrhe bilo podizanjem svijesti o autizmu. Kako navodi stranica Trendwatching.com, kojim se god potrošačima brend želi približiti (patriotima ili globalistima), važno je da to čini iskreno i dosljedno jer su društveno-politička pitanja i pitanje nacionalne pripadnosti uvijek osjetljiva, a ‘fejkerske‘ brendove kupci će brzo prokazati i kazniti. Osim što će se brendovi u bliskoj budućnosti angažirati na stvaranju boljeg društva, na višu će razinu podignuti koncept održivog razvoja. Više neće biti dovoljno imati ekološki proizvod (to se gotovo podrazumijeva), nego će ponuditi proizvode ili usluge koji još više brinu za okoliš, ponajviše za odlaganje otpada. Jedan od tipičnih primjera trenda koji su analitičari nazvali ‘capacity capture‘ jest takozvana obrnuta dostava koju je u São Paolu pokrenuo Banco de Alimentos. U projektu već sudjeluje više od trideset restorana koji hranu dostavljaju na kućnu adresu kupaca. Pri dostavi kupce se upita žele li donirati neku hranu; ako je odgovor potvrdan, dostave je u restoran u kojemu je preuzimaju BdA-ovi zaposlenici i šalju potrebitima. I dok spomenuti trendovi idu ukorak jedan s drugima, posljednja su dva suprotna. Trendovima ‘incognito‘ i ‘big brother‘ zajedničko je jedino to što imaju veze s digitalnom tehnologijom.

Dvostruki izazovi

Prvi se odnosi na osiguravanje anonimnosti potrošača, zaštitu njegova identiteta i podataka u svijetu u kojemu svugdje i stalno ostavljamo svoj digitalni trag, a drugi na takozvanu intuitivnu, čovjekoliku tehnologiju ili, stručnije, artificijelnu inteligenciju. Taj se trend odnosi na proizvode i usluge koji, recimo, prepoznaju vlasnikov glas ili mu služe kao osobni asistenti.

Trendwatcheri navode i prilično bizaran proizvod, Domgy, predstavljen u lipnju. Riječ je o robotu psu koji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i tehnologiji prepoznavanja lica prepoznaje svoje vlasnike, odnosno članove kućanstva, pravi je čuvar i navodno se voli igrati i maziti.

Kako napominju trendwatcheri, taj trend ne znači da bi brendovi trebali lansirati tako sofisticirane proizvode, ali svakako bi trebali voditi računa o tome da oni koje imaju budu što intuitivniji i što više na usluzi svojih kupaca. U svakom slučaju, ako je suditi prema trendovima koje donose trendwatceri, 2017. bit će godina u kojoj bi se brendovi trebali jednako iskazati u virtualnom i zemaljskom svijetu.

U svijetu digitalije trebali bi nuditi specijalna iskustva i disati sa željama i potrebama kupaca, a u stvarnome ojačati svaki angažman koji se odnosi na stvaranje boljeg društva i ljepše budućnosti. Prilični izazovi, zar ne?

30. rujan 2022 08:24