Ukupni krediti u prerađivačkoj industriji iznosili su polovicom ove godine oko 19,3 milijarde kuna, pri čemu djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti iznose 4,3 milijarde, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Udio loših kredita od 22,1 posto polovicom ove godine znatno je veći u odnosu na 13,9 posto, koliko je iznosio polovicom 2010. godine.
>>>DZS: Blago porastao broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini
Promatrano po djelatnostima, sam iznos tih kredita drugi je, poslije građevinarstva po veličini, odnosno čini 18,8 posto ukupnih djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nefinancijskih društava, navodi se u analizi pod nazivom "Kvaliteta kredita u prerađivačkoj industriji".
>>>Pekarima sve raste više od plaća
No, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prerađivačkoj industriji od 2014. godine, udio loših kredita u tom sektoru kontinuirano pada.
Tako je iznos loših kredita od 4,3 milijarde kuna znatno manji u odnosu na njihovu najveću razinu od 7 milijardi kuna, zabilježenu u rujnu 2015. godine.
U analizi HGK navodi se i da je pad udjela loših kredita djelomično rezultat prodaje potraživanja banaka.
"Tijekom drugog kvartala ove godine prodano je djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u bruto iznosu od 471,8 milijuna kuna", navode analitičari HGK.
Najviše zaposlenih
Promatrano po djelatnostima, prerađivačka industrija ima najveći iznos kredita, a čini 23 posto ukupnih kredita nefinancijskim društvima.
"Toliki je udio i očekivan, s obzirom na to da je po određenim pokazateljima prerađivačka industrija najveća ili druga najveća djelatnost po broju zaposlenih i prihodima poduzetnika", navode analitičari HGK.
>>>Izvoz stvara 57,4 milijarde kuna dodane vrijednosti, čak 20,5 posto ukupnog gospodarstva
U prerađivačkoj industriji ima najviše zaposlenih, nešto više od 236 tisuća, što čini 17 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Unatoč visokom udjelu u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima u Hrvatskoj, u prerađivačkoj se industriji posljednjih godina smanjuje zaduženost.
Tako se u 2010. godini iznos kredita u toj industriji kretao oko 27 milijardi kuna da bi polovicom ove godine pao na 19,3 milijarde.
U analizi HGK navodi se i da je posljednjih petnaestak godina prerađivačka industrija imala trend neprestanog rasta od 2000. do 2008., zatim petogodišnji trend pada u kriznim godinama, a od 2014. do danas trend je ponovno uzlazni.
Najviše novonezaposlenih dolazi iz prerađivačke industrije (2013.)
Ipak, "zbog višegodišnjeg negativnoga trenda, koji se bilježio u kriznim godinama, većina grana prerađivačke industrije nalazi se na razini koja je manja od one iz 2008. godine", navode analitičari HGK.
No, ističu da se kod proizvodnje prehrambenih proizvoda, kože, papira, kemikalija, farmaceutskih proizvoda, proizvoda od gume i plastike te kod popravka i instaliranja strojeva i opreme, u prošloj godini bilježi veća razina proizvodnje u odnosu na 2008. godinu.