Dok na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa kako je Europska unija trgovinski neprijatelj SAD-a Europljani uzvraćaju da su oni najbolji prijatelji, određena pragmatičnost u njihovim redovima ipak uzima maha. Nakon eskalacije antieuropske retorike u obliku carina na čelik i aluminij, uz najavu novih na automobile, Unija je počela ubrzano raditi na realizaciji bilateralnih trgovinskih sporazuma s drugima partnerima, a novi veliki ‘skalp‘ je Japan.
Iako su prvi razgovori započeti prije nekoliko godina bili zamrli, novi zamah postignut je zahvaljujući ponašanju Amerike i u relativno kratkom roku dalekoistočni gospodarski div i EU uspjeli su postići dogovor, što pokazuje da se svijet aktivno preslaguje, koliko god to Europljani nijekali i izjavljivali besmrtnu vjernost svom atlantskom gospodaru.
Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, usprkos teškom slučaju išijasa zbog kojeg je nedavno teturao, i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk potpisali su s japanskim premijerom Shinzom Abeom Sporazum o gospodarskom partnerstvu na samitu između Japana i EU-a u utorak.
>>> EU: Juncker teturao na summitu zbog išijalgije, a ne zbog alkohola
Važnost ovog poteza ne može se previše naglasiti s obzirom da je riječ o najvećem trgovinskom sporazumu Europske unije dosad, kojim će biti stvoreno područje slobodne trgovine od 600 milijuna ljudi.
"Sporazumom će se ukinuti velika većina carina u visini od jedne milijarde eura godišnje koje plaćaju poduzeća iz EU-a koja izvoze u Japan te ukloniti brojne dugotrajne regulatorne prepreke, primjerice one u automobilskom sektoru. Isto tako, za ključne poljoprivredne proizvode EU-a otvorit će se japansko tržište sa 127 milijuna potrošača i povećati mogućnosti izvoza iz EU-a u nizu drugih sektora. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu također će se ojačati suradnja Europe i Japana u brojnim područjima, ponovno potvrditi zajednička predanost održivom razvoju te po prvi puta obuhvatiti posebna obveza povezana s Pariškim klimatskim sporazumom", stoji u priopćenju Komisije. Nakon ratifikacije u Europskom i japanskom parlamentu, sporazum će stupiti na snagu vjerojatno tijekom sljedeće godine.
>>>Nacrtom sporazuma o slobodnoj trgovini EU i Japan se odmaknuli od američkog protekcionizma
Iako zasad još uvijek deklarativno odbijaju dogovaranje s Kinom, Europljani su u posljednje vrijeme počeli u tišini razgovarati i s drugom najvećom ekonomijom na svijetu, budući da je iznimno teško ignorirati ponude Pekinga, u posljednje vrijeme spremnog dati prednost europskim kompanijama u određenim sektorima svoje ekonomije kako bi time privukao na svoju stranu EU. No, ozbiljnije zbližavanje s Kinom još uvijek je na dugom štapu zato što europske prijestolnice usprkos neskrivenom neprijateljstvu Washingtona ne mogu zamisliti svoje postojanje bez Amerike i vjerojatno kalkuliraju s odlaskom Trumpa nakon prvog mandata i vraćanjem na staro s novom administracijom.
Ako bi, pak, odlučili stupiti u ozbiljne razgovore s Kinom o velikom otvaranju međusobne razmjene, to bi nesumnjivo u potpunosti zasjenilo i ovaj, dosad najveći, trgovinski sporazum s Japanom, a ujedno bi i drastično ojačali svoju pregovaračku poziciju u odnosu na SAD. No, to očito zahtijeva odlučnost kakvu se kod aktualnih europskih lidera ne može naći. Neovisno o tome, sporazum s Japanom sugerira da se globalni odnosi mijenjaju, htjeli to Europljani ili ne, i to ne u korist agresivno nastrojenog SAD-a.