Poslovna scena
StoryEditor

Abdić iznio planove za preuzimanje imovine Agrokomerca

01. Rujan 2012.

Na danas održanoj izborno-izvještajnoj Skupštini udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca u krugu Eco-pharma u Maljevcu, uskrsnuće i novu budućnost iznio je Fikret Abdić-Babo.

Okupio se velik broj bivših radnika i dioničara, kojih je prema broju predanih pozivnica na kraju bilo 5.390. Uz govor u kojem je akcent bio i na predstojećim općinskim izborima u BiH i agitiranje za Demokratsku narodnu zajednicu, Fikret Abdić iznio je na skupu i tri Aneksa za preuzimanje imovine Agrokomerca, koji je na svom vrhuncu zapošljavao 13.600 radnika, i pokretanje proizvodnje i zapošljavanje bivših radnika i dioničara. U prvom aneksu Abdić se bavi pitanjem preuzimanja i obnove Agrokomerca od države, koja još uvijek na njega polaže pravo od 90 posto vlasničkog portfelja. Taj prijedlog posebno je prihvaćen, ističe s ponosom Abdić, od strane dijaspore, posebno one prekooceanske u SAD-u, Kanadi i Australiji. U sklopu internacionalizacije koju je Agrokomerc započeo još 1991. godine osnovan je u 100-postotnom vlasništvu dioničara Agrokomerc Beč, za koji je Abdić uplatio osnivački kapital, kao što je i dokapitalizirao Agrokomerc Hrvatsku. Pošto Agrokomerc Velika Kladuša, dodaje Babo, ima velika dugovanja prema Agrokomerc Beču kao dobavljaču, ta se činjenica pokušavala sakriti od javnosti u BiH, čime se nastojala, nastavlja Abdić, i prikriti pljačka skladišta Agrokomerca u BiH. U tom Aneksu Abdić reviziju kuće Deloitte &Touch, po čijem nalazu je država 90 posto vlasnik imovine Agrokomerca, naziva međunarodnom prijevarom.

U Aneksu II. Abdić se bavi političko-pravno-sigurnosnim aspektima napada na njega i njegovu obitelj i suradnike, te upućivanjem na one koji su navodno sustavno opljačkali Agrokomerc, a uz to, kaže Abdić, i režirali sudske procese protiv njega. U aneksu tri glavna tema je imovina Agrokomerca u Hrvatskoj, u kojoj je Fikret Abdić posebno istaknuo tri kapitalna objekta, a to su silos, hladnjača i distributivni centar u luci u Rijeci, a razrješenje tog pitanja, po Abdiću, navodno je lako izvedivo unatoč instituciji pomorskog dobra na kojem se nalaze ti objekti. Kao praktično rješenje početka pokretanja Agrokomerca, uz investicijsku podršku dijaspore, Abdić je predložio da se odmah sva imovina Agrokomerca, na koju sad pravo polaže Federacija BiH, izda Agrokomercu i Abdićevoj tvrtki Finab u zakup, ako treba i po deset posto većoj cijeni nego što plaćaju neki zakuprimci koji su s državom u međuvremenu napravili ugovore o zakupu. Taj zahtjev ide već u ponedjeljak Vladi Federacije BiH. Apsurd takvog zahtjeva, ističu u Agrokomercovom Udruženju, jest u tome što oni sad traže u zakup imovinu koju zapravo smatraju svojom, a koju im je otela država i po nekim ‘posebnim uvjetima‘ izdala u zakup subjektima od kojih u 80 posto slučajeva nisu ni pokrenuli proizvodnju u zakupljenim objektima.

Kad je Agrokomerc bio privatiziran u dioničko društvo 1991. godine, 53 posto dioničkog kapitala bilo je u upisano na dioničare, a 47 posto bio je udio državnog kapitala bivše Jugoslavije (tzv. Markovićeva privatizacija i Jugoslavija). Kasnije, 2003. godine po nalogu Vlade Federacije, odnosno Doma za ljudska prava naložena je međunarodna revizija, a angažirana revizorska kuća Deloitte & Touch obavljenom revizijom utvrdila da je u slučaju Agrokomerca bilo 10 posto dioničkog i 90 posto državnog kapitala. Na takav revizorski nalaz uslijedila je tužba Udruženja dioničara Agrokomerca Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Nakon opsežnog i dugog procesa Sud za ljudska prava donio je u lipnju 2012. godine presudu u čijem tumačenju stoji da su u slučaju Agrokomerca, njegove privatizacije i svega što je kasnije uslijedilo grubo narušena prava dioničara. Štoviše, po nalogu Suda aplikaciju za odštetu podnijelo je dvoje dioničara, nakon čega je u njihovu korist dosuđena odšteta od po 3.600 eura. Ta je presuda otvorila vrata valu presuda po istim osnovama i za ostalih 7.325 dioničara koliko ih je evidentirano u Knjizi dioničara, čemu treba dodati i sudske troškove, te odgovarajuću kamatu.

Na kraju današnje skupštine, uz izbor nužnih tijela za rad Udruženja, jedan od zaključaka bio je da se angažira snažan i renomiran odvjetnički tim koji će nadalje raditi na ostvarenju prava dioničara, povrata imovine i kapitala, i ostalih narušenih prava, uključujući i kamatu na sve. Odabranom odvjetničkom timu, naglašeno je, ići će 30 posto od svega što naplati, a golema masa utuženih odšteta koja će tek uslijediti, trebala bi po ocjeni voditelja Skupštine, biti i više nego dovoljna i primamljiva za angažman i isplatu odvjetničkom timu.

23. studeni 2024 02:28