Načelna razina inoviranja u Europskoj uniji ostala je stabilna, pokazao je godišnji izvještaj Europske komisije o inovativnosti u Europi (Innovation Union Scoreboard 2015). Ocjena baš i nije pretjerano laskava s obzirom na ogromni naglasak koji EU stavlja na kontinuirano povećanje inovacije, a posebno zabrinjava opći pad broja inovativnih kompanija, inovacija u malim i srednjim poduzećima, zahtjeva za patentiranje, izvoza visokotehnoloških proizvoda i prodaje inovativnih proizvoda.
Napredak ostvaren u pogledu ljudskih resursa, jačeg investiranja u istraživanje i razvoj kao i kvalitete rezultata nije dovoljan za ostvarivanje boljeg ukupnog rezultata, zaključuje se u izvještaju.
Mjere za poticanje
Izvještaj uspoređuje sve države članice međusobno, kao i neke nečlanice (Srbija, Turska, Island, Norveška, Švicarska, Makedonija), ali ih stavlja i u kontekst najvećih svjetskih ekonomija poput Južne Koreje, Amerike, Kanade, Kine, Australije, Japana, Rusije, Indije, Južnoafričke Republike i Brazila. Amerika, J. Koreja i Japan još su ispred EU, ukupno gledano.
Europska komisija stoga priprema niz inicijativa u svrhu poboljšanja inovacijskog kapaciteta EU, što uključuje očekivano uspostavljanje Fonda za strateška ulaganja, koji bi trebao odigrati ključnu ulogu u poticanju inovacija i uspostavljanju zajedničkog tržišta kapitala, a velika očekivanja u Komisiji imaju i od obnovljenih napora u pogledu digitalizacije europske ekonomije i korištenja njezina potencijala.
Hrvatska u zoni umjereno
Kolonu očekivano predvode sjeverne članice, na vrhu je Švedska, slijede Danska, Finska i Njemačka, a najbrže na tom području rastu Malta, Bugarska, Latvija, Irska, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska se na popisu ovaj put smjestila u razred umjerenog inovatora u kojem su stvari išle nabolje do 2011., tada malo zapele, ali se onda u protekle dvije godine počele oporavljati. U većini pokazatelja zemlja je ispod europskog prosjeka, no prebacuje u četiri kategorije (novi doktorandi, mladi s višim obrazovanjem, međunarodne znanstvene objave u suradnji, inovacijski troškovi izvan istraživanja i razvoja). Najlošije rezultate kada se uspoređuje s EU Hrvatska ima u skupinama pokazatelja Otvoreni, izvrsni i atraktivni istraživački sustavi i Intelektualna sredstva. Gledano relativno, stvari su nešto bolje, 28. članica rasla je u 17 kategorija, pri čemu prednjače registriranje zaštitnih znakova u Uniji (26 posto) i novi doktorandi (19 posto). Pad indikatora zabilježen je u tek nešto manje kategorija, njih 13, a najveći minus napravljen je u aplikacijama za patente (-12 posto) te u licencijama od patenata iz inozemstva (-11 posto).