Kada na kraju svibnja pogledate što ste i koliko napravili od početka godine i shvatite da ste ispunili godišnji plan, koliko god on bio konzervativan ili ambiciozan, znate da ste na jako dobrom putu ka uspjehu. Ispuniti sve što ste zamislili u jednoj godini samo po sebi je uspjeh, pogotovo u Hrvatskoj, a kamoli da ste to napravili u prvih pet mjeseci.
A upravo to se dogodilo dečkima iz Agent Casha. Naime, posljednjeg dana svibnja shvatili su da su napravili sve što su zacrtali za cijelu godinu, što im je jasan signal da su na jako dobrom putu. Aplikaciju Agent Cash pokrenuli su Ante Kotarac i Saša Šarunić. Riječ je o aplikaciji koja zapravo mijenja POS aparat i to putem mobitela. Zvuči apstraktno? Pomalo da, ali vrlo je jednostavno.
„Klasični POS aparat kojeg viđamo u trgovinama u sebi ima printer, GSM modul, tipkovnicu, sve što imaš u mobitelu. Ideja je bila ogoliti taj POS do samog čitača kartice i prebaciti ga na mobitel. To smo napravili, ogolili smo POS aparat. Nudi iste funkcije, a puno je jeftiniji. A POS aparat banke ne daju svakom trgovcu. Naime, jedan POS košta recimo 500 eura, a trgovac da bi ga uzeo mora imati određenu količinu prometa da bi banci bio isplativ. Stoga mnogi, kao što su iznajmljivači apartmana ili sezonci, suvenirnice, prodavači na tržnicama, nisu mogli primati kartice jer je to za banku bilo previše skupo“, kaže suosnivač Agent Casha Saša Šarunić.
Ističe kako oni sa svojom aplikacijom spuštaju tu cijenu i ciljaju upravo tu skupinu trgovaca. Zainteresirani su čak i veliki trgovci. Primjerice, u inozemstvu su, a konkretni primjer je Apple, primijetili kako se vrlo često događa da kupci odustaju od kupovine ako vide preveliki red na blagajni. Stoga su počeli nuditi plaćanje unutar trgovine, odnosno kada bi vidjeli da je kupac jako zainteresiran za određeni proizvod, dođu do njega dok pomno promatra svoj proizvod, te mu ga prodaju dok stoji ispred police. A kako funkcionira ova aplikacija?
„Primjerice, nalazimo se na tržnici Dolac i kupujemo voće i povrće. Želim platiti karticom, a ne gotovinom. Prodavač na štandu na svom pametnom telefonu pokrene aplikaciju, unese iznos, upali čitač kartice koji je prikopčan na mobitel putem bluetootha, provuče karticu i pokrene naplatu. I to je to. Jednostavno“, objašnjava Šarunić. Krene provjera transakcije kao i kod POS aparata. A prodavač jednom tjedno na svoj račun dobije sav iznos koji je prodao.
Naknade kartičara su podosta visoke i mnogima se ne isplati uzimati POS aparate. A svatko je mogao primijetiti kako je ponekad jedna cijena za gotovinu, a druga viša za plaćanje karticama.
„Naša naknada je jedinstvena i iznosi 2,49 posto, jednaka je za sve i odnosi se na sve vrste kartica. Kod nas je sve transparentno. Trgovac koji se odluči na naš proizvod, jednokratno ga kupuje za 750 kuna. Nakon toga, što se nas tiče, on je slobodan. Nema dodatnih naknada, osim one od 2,49 posto, troškova, penala za nizak promet i slično. Može napraviti jednu transakciju mjesečno, a može 1000“, objašnjava Šarunić.
Europska unija je pokrenula inicijativu, a samim time donijela i direktivu, kojom se smanjuju naknade kartičara. U Hrvatskoj je Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) prije nekoliko mjeseci objavila istraživanje tog dijela tržišta i detaljno opisala sve naknade i kako ovaj izrazito komplicirani sustav funkcionira.
„U naknadi od 2,5 posto dosta se institucija mora namiriti. Dio naknade se plaća izdavatelju kartice, to je oko 1,6 posto od spomenutih 2,5 posto. Od ostatka se moramo mi naplatiti, VISa ili MasterCard i onaj koji održava informatičku strukturu. Dakle, od prilike pet ih je u tih 2,5 posto. Taj dio koji se plaća izdavatelju kartice zove se Interchange fee. Kod nas je vrlo visok i ide do 1,6 posto. To je zapravo cijena transakcije. EU je donijela regulativu kojom želi regulirati cijenu upravo te naknade pa je rečeno da bi trebala biti maksimalno 0,2 odnosno 0,3 posto, ovisno o vrsti kartice. Što će se dogoditi? Nama će posao biti jeftiniji. Pa možda cijena naše transakcije više neće biti 2,5 posto nego će se proporcionalno smanjiti“, ističe Šarunić.
Budući da Agent Cash cilja na one poduzetnike koji posluju s gotovinom, a uvriježeno je mišljenje da nisu možda spremni prijeći na druga načine plaćanja, pogotovo jer gotovima možda ostavlja prostora za malo sive ekonomije, postavlja se pitanje uspjeha aplikacije.
„Sigurno će biti i dalje dosta trgovaca koji ne žele prihvaćati kartice jer imaju predodžbu o tome da su naknade visoke. Prije jesu, sada više ne i još će padati. A još važnije je to da ljudi kada plaćaju karticama više i troše nego kada plaćaju s gotovinom. Prema nekim istraživanjima, troše čak i 18 posto više. Onda je računica jasna. Uvođenje plaćanja s karticama jedan je od najjednostavnijih načina za povećati prodaju. I naravno, fiskalizacija je uvela reda jer se dosta prometa koji je išao gotovinom, a prije se nije prijavljivao, sada se prijavljuje“, objašnjava Šarunić.
No, bez obzira na sve, na kraju se sve svodi na ono što želi kupac. A kupci žele kartice.
Agent Cash je krenuo početkom godine, a prije toga se dvije godine razvijao. I u pet mjeseci je ostvaren cjelogodišnji plan. Imaju nekoliko stotina trgovaca koji koriste njihov aparat i aplikaciju. Platni promet rade preko njemačke banke Wirecard AG.