Bipolarizirana farmaceutska industrija

Na farmaceutskom tržištu ništa novo, vladaju oni koji su vladali i lani. No iako je poredak najvećih kompanija u farmaceutskoj branši i dalje isti, uočava se više minusa u kategoriji stopa rasta/pada prihoda u 2013. u odnosu na 2012. godinu. Na prošlogodišnjoj listi gotovo je podjednako tvrtki koje su imale pad prihoda i onih čiji su prihodi rasli.

Pliva je i dalje vodeća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj s 3,1 milijardom kuna prihoda u 2013. (pad od 6,6, posto), a slijedi je veledrogerijska ‘velika četvorka’ - Medika s prihodom od 2,2 milijarde kuna (+1,8 posto), Phoenix Farmacija, koja je uprihodila 1,8 milijardi kuna (-4,8 posto), Medical Intertrade s 1,5 milijardi kuna prihoda (-1,9 posto) i Oktal Pharma s 1,2 milijarde kuna prihoda (-4,4 posto). I to je to od milijardera.

Deseterac najvećih  Slijede dvije domaće farmaceutske kompanije, JGL i Belupo, koje su u odnosu na lanjsku listu 100 najvećih farmaceutskih kompanija zamijenile mjesta. JGL je tako lani imao rast prihoda od 10,7 posto (na 684,8 milijuna kuna), što ga je sa sedmog dovelo na šesto mjesto, ali je, ako isključimo veledrogerije, postao drugi najveći proizvođač lijekova iza Plive. Belupo je stagnirao za jedno mjesto iako je u 2013. imao rast prihoda od 2,9 posto (na 664,7 milijuna kuna). Ta se tvrtka može utješiti nešto većim rastom dobiti, koja je lani iznosila 93,2 milijuna kuna, u odnosu na 81 milijun iz 2012. I JGL je imao rast dobiti, ali nešto manji, s 69,7 milijuna kuna u 2012. na 71,8 milijuna kuna u 2013 godini. Što se tiče broja zaposlenih, JGL ga je lani povećao s 576 na 639, a Belupo smanjio s 915 na 829.
U top 10 najvećih farmaceutskih kompanija u 2013. još su slovenska Krka-Farma, s prihodom od 532,2 milijuna kuna, i globalni div L’Oréal Adria, s prihodom od 521 milijun kuna. Te su tvrtke ujedno imale i najveći rast prihoda u prošloj godini, Krkini su porasli za 17,1 posto, a L’Oréalovi za čak 25,6 posto. Osim toga Krka je lani ostvarila dobit od 15,6 milijuna kuna (u odnosu na 19,7 milijuna kuna u 2012.), a L’Oréal je znatno povećao i dobit, s 30,5 milijuna kuna u 2012. na lanjskih 49,3 milijuna kuna. Listu deset najvećih zatvaraju Gradske ljekarne Zagreb s prihodom od 292,6 milijuna kuna (-5,2 posto) i najmanjom dobiti od samo 790 tisuća kuna.

Usporedbe dobiti Veliki skok na listi 100 najvećih farmaceutskih kompanija, prema podacima Fine, lani je imala Hospira Zagreb, podružnica američke biotehnološke korporacije Hospire. Prihod joj je porastao za 111 posto, što je nastavak snažnog rasta prihoda iz 2012. kada je iznosio 55 posto. Hospira Zagreb, tvrtka koja je prije nekoliko godina preuzela cjelokupno Plivino biotehnološko poslovanje u Hrvatskoj i novi pogon u Savskom Marofu, lani je uprihodila 273,1 milijun kuna, što ju je dovelo na 12. mjesto na listi. Neto dobit iznosila joj je čak 112,3 milijuna kuna i druga je najveća nakon Plivine, ali uz neusporedivo veću maržu.
Pliva, proizvođač generičkih lijekova u vlasništvu jedne od najvećih globalnih generičkih kompanija, izraelske Teve, prema svim je parametrima i dalje najveća. Osim prihoda, koji su, doduše, lani blago pali, Pliva ima i najveću dobit i najviše zaposlenih. Dobit je lani iznosila 435,8 milijuna kuna, ali taj je pad bio nešto veći nego pad prihoda jer Plivina dobit godinu ranije iznosila 676,6 milijuna kuna. Broj zaposlenih zato je povećan s 1717 na 1816.
Prošla je godina u Plivi bila ponovno u znaku investicija, kojima žele postaviti temelje za novi, snažniji rast u budućnosti. U Zagrebu je otvoren novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, vrijedan 120 milijuna dolara. Novi pogon omogućit će bitno povećanje Plivinih kapaciteta u proizvodnji tableta i kapsula te izravno povećati izvoz, s obzirom na to da je najveći dio tih proizvoda namijenjen međunarodnim tržištima, ponajprije SAD-u. Ukupan Plivin investicijski ciklus u povećanje proizvodnih kapaciteta u Zagrebu i Savskom Marofu vrijedan je više od 200 milijuna dolara, a više od 90 posto novih kapaciteta bit će namijenjeno izvozu, najvećim dijelom za SAD, Rusiju i tržište EU.

Investitori i izvoznici Ni ostali proizvođači lijekova nisu stajali skrštenih ruku. Koprivnički Belupo, dio Podravka Grupe, dokapitaliziran je s 86 milijuna kuna.
- Reinvestiranjem dobiti i investicijskim ciklusom stvaramo pretpostavke za daljnji rast Grupe, osobito na inotržištima - istaknuo je tom prilikom Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.
Ta će odluka stvoriti dodatne uvjete za gradnju dviju Belupovih tvornica lijekova, vrijednih 390 milijuna kuna, u iduće tri godine. Riječ je o tvornicama polukrutih i tekućih te krutih oblika lijekova. Očekuje se da će nove tvornice početi proizvoditi u prvom kvartalu 2017. godine, a zapošljavat će stotinjak radnika. Zbog rasta prodaje, kao i uvođenja novih tehnologija u procesu proizvodnje i opremanja lijekova, potrebno je usklađenje kapaciteta proizvodnje i skladištenja s rastućim potrebama tržišta. Širenjem ponude, ali i povećanjem efikasnosti, u Belupu smatraju da će u potpunosti moći udovoljiti zahtjevima i potrebama tržišta te uvjetima domaćih, ali i svjetskih regulatornih agencija.
Riječki JGL lani je poslovao s rekordnom dobiti od 72 milijuna kuna, uz rast prihoda od 11 posto te povećanje izvoza od 16 posto. Strategijom razvoja novih proizvoda i širenjem na nova tržišta usprkos petogodišnjoj stagnaciji s kojom se suočava hrvatsko gospodarstvo, JGL je u tom razdoblju propulzivno rastao, izvozio, investirao i zapošljavao te je u pet godina udvostručio ukupne prihode. Nastavljen je i niz investicijskih projekata, a iz tvrtke kao najvažniji izdvajaju 45 milijuna eura vrijedan projekt ‘Pharma Valley’, koji će im osigurati velike kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju i s kojima će biti osigurani i ključni resursi za realizaciju planiranoga održivog, profitabilnog rasta u horizontu od deset godina i dulje. Lani je u strukturi ukupnih prihoda JGL-a izvoz dosegao 77 posto. Pritom su najbolji rezultati prodaje postignuti u regiji ZND-a, ponajprije na tržištu Rusije, gdje se bilježi rast od 24 posto. Na hrvatskom tržištu, koje je drugo najvažnije za JGL, prodaja je lani realizirana na razini od 99 posto u odnosu na 2012., što upućuje na daljnju stagnaciju i recesiju u domaćim okvirima.

Država maćeha Domaći proizvođači lijekova općenito drže da je odnos države prema njima maćehinski unatoč tome što je Vlada farmaceutsku industriju proglasila strateškom. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju na višestruka rezanja cijena lijekova zbog sve tanjeg budžeta, uz duge rokove plaćanja, koji za bolnice dosežu i po par godina. Najviše problema zbog toga imaju tvrtke koje su fokusirane na domaće i tržište regije, poput Belupa ili Pharmasa, jer će im zbog rezanja cijena kod kuće padati prihod od izvoza, a Pliva je zbog svoje orijentacije na američko i rusko tržište u nešto boljoj poziciji iako je i Plivi važan plasman na domaćem tržištu.
Cijene lijekova neprestano padaju, a teret svih dosadašnjih ušteda snosili su gotovo u cijelosti domaći proizvođači, smatraju u HUP-ovoj Udruzi proizvođača lijekova. Podsjećaju i na činjenicu da u hrvatskim bolnicama 90 posto čine uvozni lijekovi. Domaća farmaceutska industrija stoga živi samo na račun izvoza, ali i to bi se moglo početi urušavati jer cijene u Hrvatskoj spiralno ruše cijene na izvoznim tržištima.
Pharmas je najmlađi domaći proizvođač lijekova, koji se rano okrenuo širenju u regiju, a u 2013. je drugi put na listi 100 najvećih. U godinu dana skočio je s 84. mjesta u 2012. na 68. mjesto u prošloj godini, što se zahvaljuje rastu prihoda s 29,6 milijuna kuna na 42,7 milijuna kuna. Pharmas i dalje bilježi gubitak jer je u početnoj investicijskoj fazi poslovanja. Gubitak je lani iznosio 38,9 milijuna kuna i blago je povećan u odnosu na gubitak od 37 milijuna kuna u 2012. godini.

Odbjegla nevjesta Iako se činilo da je vodstvo Zagrebačkog holdinga donijelo odluku o privatizaciji Gradskih ljekarni Zagreb, čemu se žestoko protivila Hrvatska udruga ljekarnika, čini da od privatizacije zasad neće biti ništa. Na javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 50 posto udjela Gradskih ljekarni javilo se nekoliko tvrtki, među kojima i Oktal Pharma i Medika, odnosno njihove ljekarne Prima pharme, Belupo i Jadran - Galenski laboratorij. Budući da je riječ o tvrtki na desetom mjestu prema visini prihoda i s 37 ljekarnica u Zagrebu, unatoč niskoj profitabilnosti i drugim neefikasnostima, svakom od tih potencijalnih kupaca Gradske ljekarne Zagreb itekako bi lijepo sjele u portfelj.
S obzirom na ukupnu situaciju, jedini put za uspješno poslovanje i rast svim farmaceutskim kompanijama je, čini se, izvoz, snažnije etabliranje postojećih brendova i širenja prodajne mreže.