Damir Odak - gospodar života i smrti domaćih malih banaka

Drugo ročište na zagrebačkome Trgovačkom sudu na kojemu se trebalo odlučivati o stečaju Nava banke, zakazano za srijedu, odgođeno je i novi datum još nije poznat.

No epilog slučaja za bit priče ionako nije najvažniji detalj. Ostaje važno da je netko, konkretno sudac Mislav Kolakušić, propitao zakonitost/ustavnost jedne odluke (o imenovanju privremene uprave u Nava banci) bankarskog regulatora HNB-a. Odnos prema bankama, posebno prema malima, sve se češće kritizira. Pri tome je na tapeti najčešće prošlogodišnja odluka o klasifikaciji plasmana. No nije i jedina.

Jedina je, međutim, s kritikom javno izašla domaća banka HPB. Ove srijede u tu drugi put spašenu banku stigla je nova uprava, no stara se nije dala ‘u povijest’ tiho, javno objavivši rezultate poslovanja u pet godina, od smjene bivše Protegine uprave. U posebnom odlomku financijskog izvješća osvrnula se na problematičan ovogodišnji HNB-ov nadzor za koji je zadužen viceguverner Damir Odak (na toj je poziciji dvije godine). Inače, nekako se poklopilo da su kritike na račun nadzornog rada regulatora počele ozbiljnije pljuštati upravo s njegovim mandatom.  

Ukratko, ono što u HPB-u zamjeraju HNB-ovu nadzoru obavljenom u prvoj polovini godine (zanimljivo, nadzor se obavljao i dok je Erste banka dubinski snimala HPB-ovo stanje, vršeći tako dvostruki pritisak na upravu) odnosi se na nalog da se rezerviranja za loše plasmane podignu za još nekoliko stotina milijuna kuna. I to za isti, stari ‘Protegin’ portfelj za koji je banka već izdvojila 1,3 milijardi kuna - poštujući strogu primjenu regulative, uključujući i njezino zaoštrenje iz 2013.!

‘Dio plasmana iz tog portfelja dodatno je osiguran i dijelom naplaćen. Glavnina su spornih pitanja između banke i HNB-a područja u kojima nije bilo promjene regulative u odnosu na vrijedeću regulativu u vrijeme prethodnih izravnih nadzora iz 2009. i 2012., a HNB sad, u ovogodišnjem nadzoru, ima drugačiji tretman pri izračunima, vrednovanju i metodologiji procjene te traži dodatne troškove rezerviranja po plasmanima, umanjenje vrednovanja ulaganja u kapital društava te umanjenje vrijednosti preuzete materijalne imovine. Smatramo neprihvatljivim da se odjednom propisi diskrecijski tumače na nama nepoznat način, i to u uvjetima nepromijenjene regulative i u odnosu na pristup iz prijašnjih izravnih nadzora. Takvim pristupom uvodi se pravna nesigurnost, što za Banku može imati znatne reputacijske, pravne i materijalne rizike’, stoji u izvješću.

Podcjenjivanje imovine i vrijednosti Banke (kao nenaplativi tretirali su se i neki plasmani osigurani jamstvima zdravih tvrtki) utoliko je čudnije što je riječ o banci s kojom država ima nekakve planove i valjda joj je u interesu da pokazatelji poslovanja budu bolji, ne lošiji. Vjerojatno su se stoga počele vrtjeti logičke poveznice, poput one da su Odak i novi predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić vezani dvostrukim kumstvom. Naplata plasmana svrstanih pod nenaplative s vremenom bi podignulo rezultate, a Vuića učinilo sposobnim menadžerom, zaslužnim za rezultate bolje od onih koje je ostavio prethodnik.      
Malo je manje jasno zašto se u stečaj guraju banke koje su imale sigurnog kupca i dokapitalizaciju u šaci. Iz krugova bliskih smijenjenoj upravi Nava banke stiže bujica pitanja bez konkretnih odgovora.

Cijelu priču pročitajte u novom broju Lidera.