Ako Hrvatska ne promijeni rigorozne zakone koji spriječavaju iskorištavanje punog gospodarskog potencijala industrijske konoplje, danski investitori će otići. Istovremeno razgovaraju i sa srbskom, rumunjskom, češkom vladom. Tko će biti prvi?
Poruka je to danskih investitora, mahom vodećih danskih poljoprivrednika, Jana Lunda Larsena, Kennetha Sørensena i konzutlanta Henrika Hartviga, s današnje konferencije za medije.
Naime, Danci su zainteresirani za suradnju s hrvatskim poljoprivrednicima primarno radi proizvodnje ulja i drugih prehrambenih pripravaka od konoplje koji se mogu koristiti kao pomoć pri liječenju. Žele, poručuju, iskoristitit puno gospodarski potencijal konoplje i Hrvatske, no hrvatski pravni okvir ih u tome spriječava.
Osim što posluju u Danskoj, prisutni su i u nekoliko država EU, a prije nekoliko godina inicirana je suradnja između hrvatkih gospodarstvenika i danskih investitora zainteresiranih u različite segmente poljoprivrede pa i u onaj najbrže rastući - uzgoj industrijske konoplje. Kroz nekoliko projekata odlučili su uložiti svoj kapital u Hrvatsku i njihov investicijski zamašnjak tek dobiva pravnu osobnost kroz tvrtku ‘Cooperation for Bio Diversity’ koja bi se trebala otvoriti u Zagrebu do kraj idućeg tjedna.
Skupina danskih ulagača koja uzgaja konoplju u Hrvatskoj, prvenstveno u Zlatnoj dolini požeškog kraja, želi napraviti i investicijski fond, no i njegovo osnivanje ovisi o zakonskoj regulativi koja priječi bolje iskorištavanje te biljke u Hrvatskoj.
Pravilnik o uzgoju konoplje definira, naime, korištenje konoplje isključivo za proizvodnju ljudske i životinjske hrane, uzgojena stabljika se mora uništavati, a iskorištava se samo plod, čime se gube mogućnosti za novi biznis i dodatnu zaradu, a bivša Jugoslavija bila je druga država u svijetu po izvozu te industrijske biljke. Nakon Domovinskog rata uzgoj i proizvodnja konoplje je ugašena, a gotovo sve kuderalje u Slavoniji koje su radile u sklopu IPK su propale. Tako je postepeno ugašena i tekstila industrija koje je koristila konoplju kao bazu za proizvodnju. Osim toga, i u Europi i u svijetu ide trend legalizacije te bilje od koje se može proizvesti najmanje 25 tisuća vrsta proizvoda (djeće, užadi ili izolacijskih građevisnkih materijala, itd.).
Danci su već sada su zainteresiranu za sjetvu ovog proljeća na najmanje 200 hektara zemlje u Hrvatskoj, uz osiguran otkup za sve domaće kooperante. U prvoj fazi ulaganja planira se zapošljavanje 20 osoba u pogonu za preradu te biljke, uz cijeli niz kooperanata. Ako se promijeni rigorozan zakon, kažu da su spremni investirati i u izgradnju znanstveno-istraživačkog centra kako bi se istraživale daljnje mogućnosti upotrebe industrijske konoplje u medicinske i industrijske biljke. To će biti i teme njihovog sutrašnjeg razgovora u Ministarstvu poljoprivrede.