Prošlotjedni sajam Reboot Infogamer na Zagrebačkom velesajmu pokazao je da je domaća industrija računalnih igara propulzivna grana premda se o njoj slabo piše u medijima.
Tome nije odmogla čak ni činjenica da se, za razliku od Interlibera, koji se održavao u isto vrijeme, ulaz na taj sajam i naplaćivao.U Hrvatskoj trenutačno, kako ističe Ante Vrdelja, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara, posluje desetak tvrtki specijaliziranih za izradu videoigara. Riječ je o tvrtkama u kojima radi od pet do više od trideset developera, ali u Hrvatskoj istodobno postoji i dvadesetak manjih studija, tzv. startupa, koji obično imaju dva do tri člana. ‒ Riječ je o neobično mnogo kreativaca i visokospecijaliziranih developera, pa je jedan od glavnih ciljeva Klastera omogućavanje njihovoga daljnjeg rasta, kao i rad na prepoznatljivosti Hrvatske kao zemlje u kojoj nastaju kvalitetne, inovativne računalne igre. Klaster je osnovan prema uzoru na slične strukovne udruge u svijetu, posebice regiji, nastale kao podrška istočnoeuropskom bumu razvoja igara, u kojem sudjeluju i domaći developeri. Primjerice, u susjednoj Srbiji studiji za razvoj igara imaju i više od 200 zaposlenih, a slični se trendovi mogu vidjeti i u Poljskoj, Češkoj ili Rumunjskoj – istaknuo je Vrdelja.Ističe da domaći proizvođači računalnih igara izvoze 99,9 posto svojega zabavnog softvera, što znači da je Hrvatska kao ‘igrač‘ prepoznata na svjetskom tržištu, koje prema ukupnoj vrijednosti i prometu nadmašuje filmsku ili glazbenu industriji. Kolika je vrijednost domaćeg izvoza računalnih igara zasad nije moguće utvrditi, ali jedna od zadaća Klastera je upravo to utvrditi.
‒ S druge strane, videoigre – kao medij i biznis – u Hrvatskoj su nepravedno zapostavljene pa je rad Klastera usmjeren i na podizanje svijesti u domaćoj javnosti i struci – objasnio je Vrdelja. Prvi rezultati već su ostvareni i Hrvatska je ove godine uz podršku HGK prvi put predstavljena na najvećem sajmu videoigara, u Kölnu. Osim velikog interesa za naše igre na tom je mjestu bilo zanimljivo vidjeti i zanimanje visokokvalificiranih developera za hrvatske proizvođače kao poslodavce, što u drugim branšama, zaključio je Vrdelja, nije čest slučaj.