Doprinos jedne industrije gospodarstvu i blagostanju nacije sastoji se u njezinu doprinosu BDP-u i broju radnika koje zapošljava.
Kad je riječ o IT industriji, koja je ključna infrastrukturna djelatnost, njezina važnost daleko nadilazi tu osnovnu svrhu jer uporaba informacijske tehonologije treba omogućiti rast produktivnosti i uspješnosti ukupnoga gospodarstva, učinkovitost, racionalnost i transparentnost državne uprave te podići kvalitetu života građana. Ujedno je jedna od tehnoloških okosnica društva. Zbog toga je IT industrija najvažnija za svaku zemlju. Iz toga pak proizlazi da se državna tijela koja skrbe o napretku nacije moraju primjereno brinuti za položaj i napredak te industrije.
Bolji IT – bogatije društvo Razlike u stupnju uspješnosti uporabe informacijske tehnologije odražavaju se u razlikama u stopama rasta i napretka među zemljama (da ne spominjemo koliko je nadmoć u informatičkoj kompetentnosti značila za današnje vladare globalne poslovne scene kao što su Google, Amazon i Facebook). Sve to u prvi plan ističe važnost postojanja i provedbe kvalitetne strategije razvoja hrvatske IT industrije.
Od toga, vjerujem, polaze i kreatori naše industrijske strategije, odnosno njezina dijela koji se odnosi na ICT industriju. Kad spominjem ICT, jedna napomena: namjerno se u kontekstu strategije ne koristim terminom ICT (informacijsko-komunikacijska tehnologija), nego samo IT (informacijska tehnologija) jer su telekomunikacijska i informatička industrija kod nas znatno razlikuju i zbog toga se moraju izdvojeno tretirati. Kod telekoma imamo oligopolno, odnosno duopolno tržište, a u IT industriji riječ je o široko disperziranoj strukturi od oko dvije tisuće poduzeća, pretežno malih i mikropoduzeća; samo je nekoliko srednje velikih.
No vratimo se na temu. U ovome kratkom osvrtu pokušat ću skicirati definiciju i kvantifikaciju ciljeva strategije razvoja hrvatske IT industrije.
Definirati ciljeve strategije IT industrije (neki to nazivaju i misijom) znači kvantificirati njezine osnovne zadatke i osmisliti kako će se nositi u konkurentskoj utakmici na globalnom i domaćem tržištu. Evo kako ja to vidim: kao propulzivna djelatnost IT industrija treba ostvariti natprosječne rezultate u doprinosu BDP-u i zaposlenosti. Konkretno, njezin udio u BDP-u do 2020. treba porasti s oko 0,9 posto na dva posto BDP-a, a za to vrijeme broj zaposlenih u IT-u treba porasti s četrnaest na trideset tisuća, što je godišnji rast od 15-ak posto. (Usporedbe radi, Izrael ima oko 190 tisuća zaposlenih u informatičkoj industriji, a Danska oko 90.000). To bi utjecalo na povećanje IT potrošnje po stanovniku u zemlji sa sadašnjih 20 na 50 posto prosjeka Europske unije.
Zašto je važna država Dostizanje tih ciljeva implicira uspješnu konkurentsku borbu na globalnom tržištu koja će biti poticana državnom industrijskom politikom koja za to ima dva glavna alata koja određuju sudbinu IT industrije. Prvi je da država formulira institucionalne okvire poslovanja i industrijsku politiku, a drugi proizlazi iz toga da je javni sektor najveći pojedinačni kupac informatičkih proizvoda i usluga te tako uvelike diktira tržište. U skladu s tim:
• osigurat će se da IT industrija pravodobno prihvaća najnovija tehnološka dostignuća i najbolju svjetsku praksu te i sama smišlja inovacije koliko je to moguće obzirom na malo i plitko domaće IT tržište i njezinu relativnu veličinu u svjetkim razmjerima
• domaća IT poduzeća trebaju dosegnuti kritičnu masu da mogu samostalno i ravnopravno konkurirati na natječajima EU i za veće projekte u zemlji i inozemstvu
• treba se maksimirati izvoz IT usluga, a uvoz IT opreme i usluga svesti na razumnu mjeru
• globalni IT dobavljači koji rade na hrvatskom tržištu trebaju znatno povećati broj zaposlenih u svojim podružnicama u zemlji; treba se privući i nove da dio svog poslovanja unesu u zemlju
• poslovanje novih uspješnih startupova treba što više zadržati u zemlji.
Još jedna napomena: brojke za 2020. trebale bi, naravno, proizići iz složene analize eksternih i internih determinanti razvoja (prednosti i ograničenja industrije, utjecaj tehnološkog razvoja, napredak konkurentskih zemalja) te specificiranja i definiranja alata (industrijske politike) i njihovih nositelja koji će se primijeniti da bi se postigli ciljevi. Ovdje su dane samo indikativno.
Jasno, u ovome kratkom prikazu nije moguće ići u detalje. Rado ću sa svim zainteresiranim dionicima podijeliti svoju analizu strategije razvoja hrvatske IT industrije i njezine provedbe te promišljanja o tome.
