EU planira uvesti ograničenje korištenja usjeva za dobivanje biogoriva

Hrvatska kao buduća članica EU, između ostalog, mora pratiti nove smjernice koje se odnose na proizvodnju biogoriva, odnosno promjene koje se događaju u sektoru transporta kao najvećega korisnika goriva i zagađivača.

S obzirom na to da je kod nas tek nedavno počela gradnja pogona za proizvodnju biogoriva, Hrvatska u startu mora pratiti najnovije trendove.
Prema nacrtu zakonodavstva, EU planira uvesti ograničenje korištenja usjeva za dobivanje biogoriva u strahu da nisu povoljni za klimu (kako se to u početku mislilo) kao ni za budućnost proizvodnje hrane. Nove su smjernice znatan pomak u EU po pitanju toliko kritizirane politike biogoriva kao i prešutno priznanje političara da su budući ciljevi vezani uz biogoriva bili manjkavi od početka.

Nagli preokret Mišljenje Europske komisije je da bi u razdoblju nakon 2020. biogoriva trebalo subvencionirati samo ako dovode do znatne uštede stakleničkih plinova, a nisu proizvedeni od žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i životinja. Nagli preokret u politici biogoriva dogodio se nakon što su provedene znanstvene studije o emisijama štetnosti te nakon loše žetve u ključnim regijama gdje se uzgajaju žitarice, što je slijedio porast cijene žitarica te su oživjeli strahovi od nestašice hrane.

Prema prijedlozima, korištenje biogoriva dobivenog od žitarica bit će ograničeno na pet posto od ukupne potrošnje u sektoru transporta od 2020. godine. Potrošnja biogoriva za promet u EU trenutačno čini oko 4,5 posto od ukupnog prometa, pa će tu biti malo prostora za povećanje trenutačne količine. No granica od pet posto u sukobu je s također obvezujućim ciljem EU da do kraja desetljeća 10 posto goriva za cestovni promet bude dobiveno iz obnovljivih izvora energije, većinom iz usjeva.

Kako nadoknaditi manjak Da bi se nadoknadio manjak, Bruxelles želi povećati udio korištenja biogoriva dobivenog od kućanskog otpada i algi za 10 posto. Potrebno je potaknuti veću proizvodnju takvih 'naprednih' biogoriva koja trenutačno nisu dostupna u velikim količinama. Komisija je predložila da uporaba tih goriva treba biti četverostruko veća unutar ciljanih 10 posto. No, i s komercijalnim opsegom proizvodnje očekuje se da će dobivanje biogoriva iz otpada i algi ostati na niskoj razini do 2020. godine. Sve je to podijelilo dužnosnike, proizvođače biogoriva i znanstvenike odgađajući zakonski prijedlog za gotovo dvije godine. Ali, ako se prihvati, zaustavit će se širenje proizvodnje postojećih neodrživih vrsta biogoriva. 

Očekuje se poticanje korištenja etanola, koji trenutačno čini udio od 20 posto na europskom tržištu biogoriva u odnosu na biodizel, koji čini 78 posto. Na dizelske automobile otpada oko 60 posto europskog voznog parka i taj je postotak u stalnom porastu, pa je mala vjerojatnost da će se povećanjem potrošnje etanola moći potpuno nadoknaditi vjerojatni pad potrošnje biodizela. Ušteda emisija štetnih plinova u budućnosti će najvjerojatnije doći iz upotrebe etanola, jer biodizel iz usjeva ima lošiji ugljični otisak od običnog dizela.

Aktivisti za zaštitu okoliša zadovoljni su prijedlogom ograničavanja korištenja usjeva za proizvodnju goriva i zalažu se za dalji razvoj planova.