Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti

Svaki peti stanovnik Hrvatske stariji je od 65 godina, što predstavlja izazov gospodarstvu, socijalnoj skrbi, mirovinskim fondovima, a pogotovu sustavu zdravstva.

Planiranje i ostvarenje zdravstvenih potreba starijeg stanovništva u europskim je zemljama najvažniji indikator napretka ili propusta u cjelokupnoj zaštiti zdravlja. Prema predviđanjima, u Hrvatskoj će 2050. godine čak 30 posto stanovništva biti starije od 65 godina. Takva demografska situacija posljedica je smanjenja stope smrtnosti i, zahvaljujući tome, duljega životnog vijeka. Trajna demografska neravnoteža dovest će do neizbježnoga međugeneracijskoga konflikta s upitnim osiguranjem tih troškova iz prihoda rada. To je također jedan od razloga zbog kojih se predlaže produljenje radnog vijeka. Nastave li se sadašnji demografski trendovi, većina će europskog stanovništva do 2020. godine biti starija od 40 godina (trenutačna prosječna dob u Europskoj uniji je 39,8 godina). Također, demografski trendovi ukazuju da bi do 2060. godine u Europi broj starijih od 65 godina mogao iznositi i do 30 posto (2010. udio je bio 16%).

Demografske promjene

Da bi se što bolje pripremili na takvu, prema svemu neizbježnu situaciju, treba donijeti konkretne mjere kojima bi se poticalo osnivanje fondova za suočavanje s posljedicama demografskih promjena, veće zapošljavanje žena, mladih i starijih radnika te ozbiljne mirovinske i zdravstvene reforme, cjeloživotno učenje i aktivno starenje. Godina 2012. stoga je proglašena ‘Europskom godinom aktivnog starenja’. Aktivno starenje podrazumijeva starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost. Delegacija Europske unije u Hrvatskoj i Ministarstvo socijalne politike i mladih u povodu toga organiziraju natječaj pod nazivom ‘Mladi u srcu – Nagrada Europske godine aktivnog starenja’. Natječaj je otvoren od 2. travnja do 10. rujna 2012.

Tri bitna područja

Promicanje aktivnog starenja kroz 2012. godinu, a i dalje, temelji se na tri najvažnija područja. Prvo je zapošljavanje. To znači da starijim radnicima treba pružiti veće izglede na tržištu rada, poticati cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina, zdrave radne uvjete, prenošenje radnog iskustva, organizirati službu za zapošljavanje starijih osoba, eliminirati dobne diskriminacije, organizirati porezne sustave i sustave pogodnosti koji potiču zapošljavanje starijih osoba te donijeti strategiju za rješavanje problema starosti u tvrtkama. Drugo je područje sudjelovanje u društvu. Jer, kraj zaposlenja ne mora značiti prestanak aktivnosti, pa treba poticati građane i donositelje odluka na odavanje većeg priznanja doprinosu starijih osoba društvu i raditi na poboljšavanje uvjeta za njihovo sudjelovanje u društvu. I treći je cilj promicanje neovisnog života starijih osoba.