Uprava HPB-a čvrsto vjeruje da će država do kraja lipnja ove godine osmisliti model dokapitalizacije banke težak 550 milijuna kuna. I to u godini procedure prekomjernoga deficita, kada Europsku komisiju treba uvjeriti u sposobnost svođenja javnih financija u nešto pristojnije deficitarne okvire. O detaljima dokapitalizacije prvi čovjek banke Tomislav Vujić nije želio govoriti.
Nakon što je HNB lani zatražio da banka izdvoji dodatne rezervacije za stari portfelj (iz vremena Josipa Protege, za što su već izdvojene ‘debele‘ rezervacije – banka je iz vlastitih sredstava od 2009. ukupno izdvojila gotovo dvije milijarde kuna) banka je 2014. završila u gubitku teškom 630 milijuna kuna, zbog čega država i mora uskočiti dodatnim kapitalom.
U prvome tromjesečju ove godine HPB je ostvarila operativnu dobit u iznosu od 74,7 milijuna kuna što je 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i predstavlja nastavak kontinuirano dobrih operativnih rezultata. Banka je ostvarila 42,3 milijuna kuna neto dobiti premašivši razinu neto dobiti iz prvog tromjesečja 2014. godine. Banka je izdvojila 32,5 milijuna kuna dodatnih rezerviranja za gubitke što je za trećinu manje nego u istom razdoblju prošle godine kada je pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti iznosila 40 posto odnosno za trećinu niže nego krajem ovog tromjesečja kada iznosi 61 posto.
Neto kamatni prihod niži je u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 2,1 milijun kuna (-1,8%). Neto prihod od provizija i naknada je porastao čime je prekinut prošlogodišnji padajući trend. Veći neto prihod od naknada uglavnom je rezultat smanjenja troškova naknada (-5%). S druge strane, zbog promijenjenih navika korisnika usluga platnog prometa i sve manjeg broja gotovinskih transakcija u eksternaliziranoj mreži, ukupni su prihodi od naknada smanjeni za 3,5 milijuna kuna.
Dobit od trgovanja i dobici od tečajnih razlika porasli su za značajnih 3,3 milijuna kuna, na što je utjecao rast cijena vrijednosnica kao i efikasno upravljanje deviznom pozicijom. Pozitivan utjecaj na rezultat imali su i ostali prihodi koji su u odnosu na isto razdoblje prošle godine utrostručeni.
Banka je u prvom tromjesečju 2015. krenula u proces restrukturiranja koji će biti u punoj provedbi u nastavku godine, a osim poslovnih i organizacijskih poboljšanja, dugoročno će rezultirati nižim troškovima. Banka i dalje poboljšava efikasnost poslovanja odnosno C/I pokazatelj koji je sa 60,1 posto u 2014. snižen na 58,8 posto krajem ožujka ove godine. Imovina banke je zbog optimizacije strukture imovine krajem prvog tromjesečja 2015. niža za 2,1 posto u odnosu na kraj 2014. godine i iznosi 17 milijardi kuna.
Ukupni su krediti porasli za 1,4 posto tijekom tromjesečja pri čemu su krediti stanovništvu nastavili s rastom za 1,8 posto. U skladu s nastavkom rasta potražnje stambeni krediti su porasli za 2,5 posto što se gotovo u cijelosti odnosi na kunske kredite. Kapitalno zahtjevni krediti trgovačkim društvima smanjeni su za 2,1 posto.
Kako je banka svoje nove kreditne poslove većim dijelom financirala transformacijom iz ostalih oblika imovine, u prvom tromjesečju 2015. vraćeni su skuplji korporativni izvori sredstava te su ukupni depoziti manji za 1,7 posto. HPB je potvrdila poziciju jedne od banaka s najvećim povjerenjem klijenata nastavkom rasta depozita stanovništva za 1,1 posto.
Na kraju prvog tromjesečja 2015., ukupni kapital iznosi 900,8 milijuna kuna. Neposredno prije očekivane dokapitalizacije stopa adekvatnosti regulatornog kapitala iznosi 6,7 posto, dvostruko manje od propisane (2013. iznosila je 13,51 posto).