Nastavno na medijske objave u kojima se govori o „zatajenoj studiji Ine“, a prema kojoj bi Rafinerija nafte Sisak mogla poslovati pozitivno, iz Ine su reagirali priopćenjem.
Takozvana „interna Inina studija“ predstavlja poslovnu analizu pripremljenu krajem 2012. godine u svrhu rasprave o poslovnom planu za nadolazeću godinu. U tom smislu, analiza se temeljila na kratkoročnim pretpostavkama za 2013. godinu te se ni u kojem slučaju nije odnosila na razdoblje od pet godina, kako se također tvrdi u objavama, pojašanjvaju iz Ine.
Kako kažu, iz konteksta su izvučena predviđanja o takozvanoj „profitabilnosti“ Rafinerije nafte Sisak u iznosu od gotovo 40 milijuna dolara jer taj iznos predstavlja godišnju rafinerijsku maržu koja se računa prije izračuna dobiti i ne uključuje sve troškove.
‘Također, u medijskim natpisima nije naglašeno, a što je vidljivo iz materijala, kako su navedena kratkoročna predviđanja povezana s cijenama domaće nafte, odnosno nižima od onih koje se mogu ostvariti na tržištu, a što je dugoročno neodrživ model koji negativno utječe na poslovanje istraživanja i proizvodnje. Količinski, prerada od 600,000 tona nije dovoljna za kontinuiran rad rafinerije, a povećanje kapaciteta prerade nafte, uzrokuje dodatne gubitke. Zbog neisplativosti prerade, sisačka rafinerija već nekoliko godina radi samo povremeno - primjerice ove godine radila je samo dva mjeseca, a prošle godine pet. Ovakav režim rada, kada je Rafinerija najveći dio vremena u stvari u hladnom pogonu, kontinuirano povećava troškove energije i održavanja, koji također nisu uzeti u obzir.‘
Nadalje, isitču, rafinerijsko poslovanje potrebno je promatrati kao cjelinu koje pod ovakvim uvjetima poslovanja donosi značajne operativne gubitke od ukupno EBIT 8,5 milijardi kuna u protekle tri godine i prvoj polovici 2014. INA je proteklih godina uložila maksimalan napor kako bi smanjila gubitke svojih rafinerija s obzirom na uvjete na tržištu i višak kapaciteta na regionalnom i širem europskom tržištu. Tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Albanije su u 2013. imala čak 35% veće rafinerijske kapacitete od potražnje za naftnim derivatima.
‘Uz to, INA se suočava s konkurentnim uvozom s obzirom da je više milijuna tona uvoznih kapaciteta dostupno s Mediteranskog tržišta. Unatoč brojnim mjerama poboljšanja učinkovitosti i optimizacije proizvodnje, negativni trend nije bilo moguće preokrenuti te je restrukturiranje rafinerijskog poslovanja ključno za Inu, kao i prerada nafte na onoj lokaciji koja ima potencijal za osiguranje dugoročno održivog rafinerijskog poslovanja. Možemo napomenuti i da su se slične analize i rasprave vodile i prije 16 godina, kada su tržišni uvjeti vezani za rafinerijsko poslovanje bili mnogo povoljniji. Čak su i tada analize ukazivale na važnost ekonomski održivog poslovanja cijele kompanije čiji je preduvjet bilo optimiziranje preradbenih kapaciteta Ininih rafinerija, posebice Siska.‘ zaključuju iz Ine.