Poslovna scena
StoryEditor

Industrija 4.0 - nova opasnost za većinu domaćih proizvođača

23. Travanj 2015.
Piše:
lider.media

Dva nedavno predstavljena gospodarska indikatora – izvješće Europskog statističkog ureda o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj za 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec i rezultati najnovijeg istraživanja Svjetskoga gospodarskog foruma (WEF) o padu za osam mjesta hrvatske globalne konkurentnosti u uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije – izravno su povezani i ključni za postavljanje temelja rasta konkurentnosti.

Naime, europska dugoročna vizija razvoja proizvodnje – Industrija 4.0 – temelji se na brzom združivanju online svijeta i industrijske proizvodnje.

Unijina vizija proizvodnje

Na početku, kako bismo bolje razumjeli značenje vizije Industrije 4.0, vratimo se nakratko u povijest. Početak industrijske revolucije veže se uz 1784. i prvi mehanički proizvodni stroj. Tu prvu fazu razvoja industrije karakterizira uvođenje mehaničkih postrojenja na vodeni ili parni pogon. Zatim smo od 1870. do 1969. bili u Industriji 2.0 u kojoj su se u proizvodnju uvodili podjela poslova zaposlenika i masovna proizvodnja uz pomoć električne struke. Treću industrijsku revoluciju, Industriju 3.0, na čijem se kraju trenutačno nalazimo, obilježava uporaba elektroničkih i informacijsko-komunikacijskih sustava kao pomoći pri automatizaciji proizvodnih poslova.

Unatoč recesiji i usporavanju gospodarstva Europske unije, vodeće države EU, koje predvodi Njemačka, prepoznale su veliku šansu za jačanje globalne konkurentnosti daljnjim razvojem proizvodnih potencijala za 21. stoljeće. Tako je prije gotovo dvije godine stvorena dugoročna vizija razvoja proizvodnje pod nazivom Industrija 4.0, a na temelju koncepta pametnih tvornica koje se koriste informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za digitalizaciju poslovnih procesa kako bi kreirale velike prednosti poput poboljšane kvalitete, nižih troškova i povećane učinkovitosti proizvodnje.

Premda Eurostatovo izvješće pokazuje da je hrvatska industrijska proizvodnja nakon 4,9-postotnog pada u prethodnom mjesecu, u veljači na godišnjoj razini uvećana dva posto, zabrinjava to što smo u godinu dana pali na ljestvici globalne konkurentnosti u uporabi ICT-a za 8 mjesta. Ovisno o tome kako interpretiramo korelaciju tih dvaju indikatora, to može značiti da su se industrije drugih članica EU brže prilagođavale potrebama razvoja industrije. Stoga se postavlja pitanje jesu li vijesti o rastu hrvatske industrijske proizvodnje dovoljne za postizanje održivog rasta industrije ili je pad uporabe ICT-a u Hrvatskoj upozoravajući signal kako je krajnje vrijeme da se posvetimo dubljem restrukturiranju industrije kako bismo pravodobno sustigli europsku viziju Industrije 4.0?

Vrijeme leti, a promjene?

Ako uzmemo u obzir najave HGK da će se u 2015. nastaviti trend blagog oporavka industrijske proizvodnje te dosegnuti razine zabilježenee 2012. godine, te prema prošlogodišnjoj i strukturi investicija u proizvodne kapacitete u prvom kvartalu ove godine, teško je očekivati da će se hrvatska industrija približiti Industriji 4.0. Naprotiv, prema dostupnim informacijama glede nabave proizvodnih kapaciteta hrvatskih industrijskih tvrtki, možemo zaključiti da se hrvatski proizvođači oslanjaju na nadogradnju postojećih mehaničkih kapaciteta te elektroničke i informacijsko-komunikacijske sustave koji im pomažu pri automatizaciji proizvodnih poslova.

Premalo je onih proizvođača koji se aktivno bave združivanjem online svijeta i industrijske proizvodnje, a kamoli zamjenama postojećih sustava treće industrijske revolucije s kibernetičkim mehaničkim sustavima koji obilježavaju Industriju 4.0.

Bez obzira na to u kojem se smjeru razvijala hrvatska industrija, sigurno je da će vrlo brzo doći vrijeme kada će se proizvodi stvoreni zastarjelom tehnologijom prestati tražiti na tržištu zbog nedovoljne kvalitete, visokih troškova ili neučinkovitosti proizvodnje.

Hoće li dovoljno hrvatskih proizvođača prepoznati nužnost brzih promjena kako bi uhvatili vlak Industrije 4.0 i time pridonijeti oporavku hrvatskoga gospodarstva ili ćemo biti svjedoci malog broja pojedinih vrhunskih proizvođača u velikoj masi drugih proizvođača koji još vjeruju da ćemo bez velikih reformi ponovo postati važna industrijska nacija u Europi kao prije 35-40 godina, odgovor će donijeti budućnost. Međutim, vrijeme leti, a mi nismo dovoljno svjesni brzine i nužnosti promjena.

09. prosinac 2022 06:16