Komisija, među ostalim, predlaže da sve tvrtke koje prikupljaju manje od 500 tisuća eura nisu dužne izraditi investicijski prospekt. Države članice moći će taj prag još podignuti
Pokušaji pojednostavnjivanja procedura u Europskoj uniji nastavljaju se prijedlogom revidiranja pravila o investicijskim prospektima (pravni dokument koji opisuje kompaniju, čime se bavi, financijsko stanje i dioničarsku strukturu, a u svrhu ulaganja) koji bi ponajprije trebali olakšati pristup financiranju malim i srednjim poduzećima. Riječ je o kroničnom problemu koji je kriza pogotovo raspirila, a još nije adekvatno riješen, usprkos oporavku europskoga gospodarstva.
Europska komisija stoga želi i tim prijedlogom olakšati financiranje MSP-ima koji teško dolaze do potrebnog novca, premda će od novih pravila koristi imati i kompanije koje su već na burzi, a žele prikupiti svježi kapital, kao i mali i srednji koji tek žele izaći na burzu. Iako je riječ o tehničkoj stvari, izrada prospekta može biti skupa, komplicirana i dugotrajna, posebice za manje kompanije s ograničenim resursima, a investitorima često se ne da listati duge, detaljne i nerazumljive dokumente.
Manje, kraće, jasnije
Da bi i jedni i drugi bili sretniji, Komisija predlaže: dizanje praga za izradu prospekta sa 100 na 500 tisuća eura (svi koji prikupljaju manje od tog iznosa nisu dužni izraditi prospekt, iako će države članice moći taj prag dignuti na deset milijuna), lakši koncept izrade prospekta za mala poduzeća i dizanje praga za one koji na njega imaju pravo sa 100 na 200 milijuna eura, kraće i jasnije nužne informacije u prospektu, jednostavnija pravila za kompanije koje su već na burzi, ubrzani sustav za česte korisnike tržišta kapitala (godišnji ‘univerzalni registracijski dokument‘ koji će biti odobren unutar pet dana ako je ažuriran) te jedinstvenu pristupnu točku za sve prospekte odobrene u Europskom ekonomskom području (svojevrsna besplatna, javna arhiva).
Lakše i investitorima Javna rasprava provedena ranije ove godine ukazala je na nekoliko nedostataka postojeće direktive usvojene 2003. i revidirane 2009., pri čemu se ističu previše pravne papirologije i nerazumljiva terminologija koja kompanijama stvara nepotrebne troškove, a investitorima ne daje potrebne informacije na jasan način.
− Trebamo režim za izradu prospekata koji investitorima daje nužne informacije, ali ne stvara nepotrebne troškove i odbija kompanije koje žele prikupiti novac na tržištu. Ovaj prijedlog kreira bolju ravnotežu, čini sustav jednostavnijim, jeftinijim i bržim. Čuvat će investitore i istovremeno olakšati malim i srednjim poduzećima i drugima prikupljanje novca − komentirao je Jonathan Hill, povjerenik za financijsku stabilnost, financijska tržišta i tržišta kapitala.