Koristimo li dovoljno investicijski potencijal Junckerovog plana?
Zagrebački Velesajam od 16. do 18. rujna ove godine organizira drugi po redu Zagreb Business Summit, kao središnje mjesto razmjene iskustava te predstavljanja razvojnih projekata i najboljih europskih praksi.
Skup će okupiti predstavnike domaćih i inozemnih gradova i regija te stručnjaka s različitih područja razvoja – od europskih fondova do brendiranja gradova. Samit se održava pod nazivom Gradovi i regije – generatori razvoja, a naglasak će biti na Investicijskom planu za Europu, kojim bi se u periodu od 2015. do 2017. godine trebala omogućiti investicijska ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura.
Ključna je uloga manifestacije pomoći hrvatskim gradovima i regijama da uhvate korak s Europom i iskoriste mnogobrojne mogućnosti koje im se nude. Nastavak je ovo vrlo uspješnog prošlogodišnjeg samita, koji je kroz konstruktivan dijalog velikog broja relevantnih sudionika i konkretne zaključke imao za cilj pridonijeti gospodarskom razvitku Hrvatske, te kroz prezentacije domaćih investicijskih potencijala privući domaće i strane investitore, među kojima je najbrojnija bila gospodarska delegacija iz Pekinga.
Krovna tema je, kažu organizatori, više nego aktualna, s obzirom da Investicijski plan za Europu, široj javnosti poznat i kao Junckerov plan, predstavlja značajan ulagački potencijal za zemlje članice EU, pa tako i za Hrvatsku. Junckerov je plan izazvao i brojna polemiziranja zbog svoje multiplikacijske ovisnosti – da bi plan bio učinkovit svaki je euro javnog novca iz proračuna potrebno pretvoriti u 15 eura kroz privatne investicije. Hrvatska je Europskoj komisiji prijavila 25 projekata u vrijednosti 9 milijardi eura, a ekonomski analitičari predviđaju da bi ostvarivanje planiranog za Hrvatsku značilo rast BDP-a za 0,8 do 0,9 bodova.
Međutim, kako provedba planiranog trenutno izgleda na lokalnoj i nacionalnoj razini, odnosno što je do sada poduzeto da se osiguraju potrebne privatne investicije?
Pokroviteljstva i odgovore na ova pitanja ponudit će brojni predstavnici vlasti i donosioci odluka s lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih razina među kojima su i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, predstavnik Europske komisije Karl Falkenberg, izvršni direktor Europske agencije za okoliš Hans Bruynindckx, Stephane Arditi iz Europskog ureda za okoliš i drugi relevantni sudionici.
Potporu događanju pružile su brojne institucije, udruge i agencije, a partner Zagrebačkog Velesajma u organizaciji ovog događanja je hrvatska Udruga gradova.
- Organizacijom prvog Zagreb Business Summita startno smo postavili vrlo visoke kriterije. Unatoč tome namjera je ovogodišnji ZBS realizirati na još višoj razini. Ono na čemu inzistiramo i čime se vodimo je konstruktivan dijalog, osobito između lokalnih, nacionalnih i europskih institucija, jer se upravo to često pokazuje kao prepreka u realizaciji investicija i gospodarskih potencijala. Cilj nam je umrežiti ključne dionike, proširiti i osnažiti kanale komunikacije, prezentirati najvažnije hrvatske gospodarske projekte i prilike za ulagače, ali i potaknuti hrvatsku izvoznu i investicijsku konkurentnost te uspješno pozicionirati hrvatske gradove, a time i Hrvatske u europskim i globalnim okvirima – ističe Marina Pavković, direktorica Zagrebačkog Velesajma.
Između mnoštva zanimljivih panela i okruglih stolova Samit će ponuditi i teme koje se tiču infrastrukturnih ulaganja javnog i privatnog sektora kroz fondove EU, investicijskog potencijala hrvatskog iseljeništva, brendiranja i imidža hrvatskih gradova te investicija u energetske projekte.
