Budi li se domaće malo i srednje gospodarstvo ili je to samo privid? Mnogo je elemenata koji upućuju na to. Primjerice, i sami poduzetnici kažu da se plaća redovitije, malo su odvažniji u investiranju, a i rast potrošnje pokazuje da su potrošači malo hrabriji.
Odgovori koje smo dobili od bankara također govore o pozitivnim kretanjima jer su lani, općenito, s malim i srednjim tvrtkama imali više posla nego prijašnjih godina.
Pad loših kredita Naravno, sve je to još malo u odnosu na ono što bismo htjeli, ali dobro je što se ipak nešto događa. U Privrednoj banci Zagreb (PBZ-u) kažu da su lani u segmentu malog i srednjeg poduzetništva ostvarili rast bilance iznad šest posto. Ipak, napominju da je već 2014. rast bio uočljiv i da se nastavio, prije svega u plasmanima operativnih i investicijskih kredita.– Optimistični smo zbog trenda povećavanja potražnje za kreditima u malom i srednjem poduzetništvu i tijekom 2016. očekujemo rast uz također nastavak pada udjela loših kredita. Kod poduzetnika ponovno uočavamo želju za ulaganjem u nove projekte ili obnovu kapaciteta jer su svjesni da moraju povećati konkurentnost. Također traže povoljnije kreditne linije i leasing-proizvode kako bi uložili u nove projekte, opremu ili vozni park poduzeća. Banka je već u posljednjemu kvartalu prošle godine pripremila nekoliko ponuda za poduzetnike kako bi još kvalitetnije mogla pratiti i osnažiti investicijske cikluse klijenata te će i dalje intenzivirati suradnju i s razvojnim bankama kako bi osigurala dodatna sredstva za poduzetnike po povoljnijim uvjetima – poručuju iz PBZ-a.Lani je i Zagrebačka banka zabilježila rast kredita malom gospodarstvu, i to za četiri posto više u odnosu na prošlu godine. I ondje kažu kako je već 2014. zabilježen blag rast zahvaljujući porastu potražnje zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju i veće dostupnosti fondova Europske unije.– Osim toga, rast kredita dodatno je osnažen adekvatnom ponudom raznih vrsta kreditnih linija, namijenjenih posebno malim i srednjim poduzetnicima poštujući njihove specifičnosti i potrebe. Osim nepovratnih potpora poduzetnicima je na raspolaganju mnogo kreditnih linija s kamatnom stopom koju subvencionira hrvatska vlada odnosno jedinice lokalne i područne samouprave. Gledajući prema sektorima, djelatnosti koji su potaknule najveću potražnju i realizaciju kredita vezane su uz energetiku, turizam te kreditiranje projekata financiranih iz fondova Europske unije i posebnih linija suradnje s raznim institucijama – kažu u Zabi.
Obrtna sredstva U RBA-u su također optimističniji jer kažu da su povoljna kretanja na vanjskim tržištima omogućila kraj recesije domaćega gospodarstva. Zato i ove godini očekuju zadržavanje pozitivnih utjecaja i stabiliziranje rasta BDP-a na blago pozitivnoj razini te u skladu s tim nastavak gradnje dugoročnih odnosa s klijentima i blag rast dodjeljivanja kredita.– Malo i srednje poduzetništvo važan je segment klijenata Raiffeisen banke i u dijelu financiranja i u dijelu depozitnoga poslovanja, a u prošloj godini bio je zamjetan iskorak u turističkoj industriji. Malo i srednje poduzetništvo srž je hrvatskoga gospodarstva, čini 99 posto svih poslovnih subjekata i u njemu je zaposleno 65 posto ukupnoga broja zaposlenih, stoga je dostupnost izvora sredstava ključna za obnovu rasta toga sektora – kažu u RBA-u.Njihovi kolege u Erste&Steiermärkische banci kažu da im je segment malog i srednjega gospodarstva jedan od najvažnijih. Napominju da već godinama prevladava potražnja za kreditima za obrtna sredstva (kratkoročnim i dugoročnim) i restrukturiranjem kreditnih obveza poduzeća. Ipak, čini se da je tek nakon ulaska Hrvatske u EU živnulo tržište jer, kažu u Ersteu, u posljednje vrijeme, posebno pod utjecajem natječaja za financiranje projekata iz europskih fondova, primjetan je malo veći interes za projekte u poljoprivredi i u turizmu.
Interes obrta U Hrvatskoj poštanskoj banci kažu da i kod njih najviše zahtjeva za kredite dolazi iz turizma i drugih uslužnih djelatnosti. Ipak, upozoravaju na problem: iako i oni potvrđuju porast interesa za kredite kod malih i srednjih tvrtki, vele da se nerijetko susreću s ograničavajućim činiteljima kao što je nedostatak kvalitetnoga kolaterala. Slično tvrde njihovi kolege iz RBA. Prema njihovu iskustvu, osobito je kod malih poduzetnika upitna kvaliteta planiranja jer im treba financiranje u kratkom roku, a katkad za kreditiranje nemaju odgovarajuće osiguranje.Zapravo, to i ne začuđuje jer naše gospodarstvo još osjeća teret krize koja sporije prolazi u odnosu na recesiju. Još je jedna zanimljivost u njihovu odgovoru, da ima naznaka da bi potražnja mogla postupno jačati u obrtnoj sferi iako su investicije još skromne.– Glavni je okidač pri tome ponuda kreditnih linija s povoljnom fiksnom kamatnom stopom, pri čemu izdvajamo HBOR-ove okvirne kredite za obrtna sredstva kojima se mogu refinancirati i skuplji kratkoročni krediti – kažu u HPB-u.U HBOR-u su lani odobrili više od 3,1 milijardu kuna kredita malim i srednjim poduzetnicima, od kojih gotovo 80 posto sredstava za ulaganja. To pak znači da je ukupni iznos odobrenih sredstava malim i srednjim poduzetnicima porastao za čak 50 posto, a broj poduprtih projekata višestruko je veći u odnosu na 2014., na što je najviše utjecala suradnja s leasing-kućama. Najviše kredita dodijeljeno je tvrtkama iz prehrambene, metaloprerađivačke industrije, elektroindustrije, proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, drvne industrije te poljoprivrede i ribarstva, a u uslugama najzastupljenije je ulaganje u turističku djelatnost.– Očekujemo da će se takav trend potražnje za HBOR-ovim kreditima zadržati i u ovoj godini. Nastavljamo mjeru sniženih kamatnih stopa, pa su malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju krediti za investicije prema kamatnim stopama od dva do četiri posto uz najdulje rokove otplate do 17 godina i maksimalan poček do četiri godine, ovisno o projektu. Osim investicijskih kredita na raspolaganju su im krediti za financiranje obrtnoga kapitala s kamatnom stopom od dva do šest posto s rokom otplate do šest godina uključujući dvije godine počeka – kažu u HBOR-u i dodaju kako za izvoznike početnike koji prvi put izvoze nude kamatnu stopu od dva posto za obrtna sredstva potrebna za pripremu robe za izvoz.
Novi distribucijski kanal Osim kreditiranjem HBOR male poduzetnike prati osiguranjem naplate izvoznih potraživanja. Prošle godine uveden je novi program osiguranja od rizika neplaćanja namijenjen mikroizvoznicima i malim izvoznicima koji tek počinju prodavati svoje proizvode i usluge na inozemnom tržištu.– Lani smo također počeli surađivati s leasing-društvima, s pomoću koji je poduprto više od tisuću projekata. Taj novi distribucijski kanal ubrzao je postupak odobravanja i olakšao poduzetnicima pristup povoljnim HBOR-ovim sredstvima. Da bismo olakšali uporabu dostupnih sredstava fondova EU, HBOR je razvio i posebne kreditne programe za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije potrebe za realizaciju projekta, uključujući kreditiranje izrade potrebne projektne dokumentacije. U suradnji s Europskim investicijskim fondom mikropoduzetnicima su na raspolaganju mikrokrediti koji se odobravaju uz osiguranje samo u mjenicama i zadužnicama te eventualno zalog na opremu koja se nabavlja kreditom – kažu u HBOR-u.Njegovi su krediti ponajprije namijenjeni modernizaciji i proširenju poslovanja, razvoju novoga poslovanja i samozapošljavanja, a ondje kažu da posebnu pozornost posvećuju ciljanim skupinama koje imaju otežan pristup kreditnim sredstvima, dakle početnicima, mladima i poduzetnicama. I druge banke koje surađuju s HBOR-om u sklopu mnogih projekata nude poduzetnicima priliku za ulaganja. Riječ je o lepezi kreditnih ponuda, pogotovo sada kada se više traže. Još da samo Timov tim napravi nešto za poboljšanje gospodarskog okružja, vjerujemo da bi se onda smanjio i udio loših kredita.