Posljednje izvješće Europskog ureda za statistiku o stopi aktivnosti (ekonomski aktivne osobe kao postotak stanovništva iste dobi) pokazalo je da su imigranti u dobi od 20 do 64 godine starosti, ili ljepše rečeno državljani trećih zemalja, imali osjetno nižu stopu aktivnosti od domicilnog stanovništva, premda u cijelom nizu članica statistika pokazuje suprotno. Na razini EU, ekonomski aktivnih ljudi (zaposleni i nezaposleni) iz trećih zemalja bilo je 69,8 posto, a za državljane EU ta je brojka 77,3 posto, što se odražava načelno na situaciju u većini država članica. S druge strane, kada se u odnos stave državljani drugih članica Europske unije, slika izgleda bitno drugačije (manji postoci neaktivnih).
Može i drugačije
Iako odnos u korist državljana EU prevladava na razini Unije, broj članica u kojima je obrnut iznenađujuće je velik. Tu skupinu predvodi Grčka (72,6 posto aktivnosti za državljane uspoređeno s 80,7 posto za državljane trećih zemalja), a slijede Slovenija (75,7 posto prema 83,5), Slovačka (76,2 posto prema 81,3), Italija (67,9 posto prema 72,6), Cipar (79,3 posto prema 81,5), Portugal (79 prema 80,9), Češka (78,7 posto prema 79,2) te Mađarska (73,8 posto prema 74,1). Na suprotnoj strani spektra vode Nizozemska (-22,5 posto razlike u korist državljana), Finska (-18,8) i Njemačka (-18,3 posto). Iza su još Francuska (-15,7 posto), Danska (-15,6 posto), Švedska (-15,3 posto) i Belgija (-14,6 posto). Razlika na razini EU je u prosjeku -7,5 posto. Za Hrvatsku podaci o udjelu državljana drugih članica EU nisu bili dostupni, ali je zato utvrđeno da je 71,7 posto hrvatskih državljana aktivno, ali samo 45 posto državljana trećih zemalja. Istraživanje je uzelo u obzir i situaciju na tržištu rada, koja održava gore navedene podatke. Stopa zaposlenosti za državljane trećih zemalja je 56,7 posto, a kod državljana EU ta je stopa neusporedivo viših 70,6 posto.
Privremeno i povremeno Podaci pokazuju i da su državljani trećih zemalja, kada su zaposleni, premoćno u nestabilnijem radnom odnosu. Udio državljana trećih zemalja s privremenim ugovorom bio je 21,4 posto, ‘domaćih‘ gotovo upola manjih 12,9 posto. Jednako tako, udio onih s djelomičnim zaposlenjem bio je kod državljana trećih zemalja 28,3 posto, a 18,4 posto za državljane EU. Udio nezaposlenih imigranata bio je 18,9 posto, EU-državljana 8,7 posto. Iako Eurostat ne ulazi u interpretaciju konkretnih podataka, iz predstavljenog može se zaključiti da razvijene zemlje imaju velik postotak imigranata koje ne uspijevaju uklopiti u tržište rada (vjerojatno zato što načelno imaju daleko više imigranata kao udio ukupnog stanovništva), za razliku od manje razvijenih članica, gdje već u startu nominalno daleko manji udio imigranata uglavnom radi.