[gallery columns="5" ids="226212,226213,226214,226215,226216"]
Poznati porezni stručnjak Hrvoje Zgombić prije nešto više od dvije godine pridružio se PwC-u, jednoj od vodećih globalnih tvrtki za pružanje profesionalnih usluga, kao glavni partner za Hrvatsku. PwC je time htio ojačati poziciju na tržištu, a Zgombića i još dvojicu partnera koji su došli s njim privukao je jak međunarodni brend te široka lepeza usluga.
Zgombić vodi i PwC-ov odjel za poreze i regulatorne usluge u Hrvatskoj, a do dolaska u PwC bio je stariji partner i predsjednik Uprave Zgombić & Partnera. Ovlašteni je revizor, porezni savjetnik te sudski vještak, a u intervjuu za Lider govori o aktualnim najavama poreznih promjena i gorućim problemima hrvatskoga gospodarstva.
Most se zalaže za ukidanje poreza na dividendu, što mislite o tome?
− Svako je ukidanje poreza dobra ideja. Kod poreza na dividendu to je osobito vidljivo jer taj porez dovodi do smanjenja ulaganja zato što smanjuje neto zaradu vlasnicima kompanija, bez obzira je li riječ o dioničarima ili imateljima poslovnih udjela. I drugo, kada uvedete porez na dividendu, vrijednost kompanije smanjuje se za desetak posto jer se procjena kompanije radi na osnovi neto diskontiranih novčanih tijekova i nije svejedno jeste li prije primali sto kuna dividende kao novčani tijek, a nakon uvođenja poreza 90 kuna. To znači da ste prije uvođenja poreza kompaniju mogli prodati za deset milijuna eura, a nakon toga za devet. Vrlo pojednostavnjeno mogli bismo reći da se uvođenjem poreza na dividendu za deset posto smanjuje vrijednost cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva. Smanjeni motiv za ulaganje dovodi do smanjenja zaposlenosti.
Smatrate li da je slom državnih financija neizbježan?
− Da, i dalje to mislim, ostaje samo pitanje trenutka. A to ovisi samo o tome dokad će nam kreditori biti voljni davati kredite. Kraj će doći onda kada vanjski kreditori to više ne budu voljni. Sada sve te probleme relativno malo vidimo jer još uvijek kad odemo van, pogotovo sada u uvjetima niskih kamatnih stopa, tamo postoji jako velika likvidnost i dobivamo kredite za sve što nam je potrebno.
No na domaćem se terenu već dogodio obrat jer banke navodno više neće financirati državu. Je li to signal da je uskoro kraj?
− Domaće banke, koje imaju bolju percepciju nacionalne ekonomije, najavile su da u uvjetima ovakve zaduženosti više nisu spremne financirati hrvatski javni dug. Ne znam što će to značiti i u kojem roku za državne financije, ali ako tako postupe i strani kreditori, što je pitanje trenutka, onda ćemo se naći u poziciji da ćemo morati silom raditi ono što nismo htjeli milom, dakle rezati javnu potrošnju. A ispod svih tih reformi ljudi su koji će završiti s otkazom. Kada se govori o reformama u javnom sektoru, to je maglovit pojam, zato je Most možda pogriješio što nije inzistirao da HDZ i SDP naprave proračun za sljedeće četiri godine jer se upravo na proračunu prelijevaju učinci svih reformi i svatko lako vidi koliko se držite svojih obećanja. Stranke bi, kad ulaze u kampanju, trebale objaviti proračun za sljedeće četiri godine jer se u njemu vide sve najavljivane reforme.