Godina koju ispraćamo donijela je neke velike ozbiljne događaje, no u proteklih 365 dana bilo je i mnogo malih događaja koji su ostali zabilježeni eventualno na marginama javnog interesa. A među njima ima itekako zanimljivih ‘ficleka‘ – od poučnih do apsurdnih, od tužnih do smiješnih, od beznačajnih do dalekosežnih.
Sve u svemu, 2015. (bila) je godina sasvim solidne berbe apsurda. Protagonisti svega što smo oteli od medijskog zaborava natprosječni su u svakom smislu i zaslužuju posebna priznanja. Zato smo ih odlučili nagraditi. U novom blagdanskom dvobroju Lidera tako donosimo izbor prvih 50 junaka godine iz ‘iščašenoga‘ rakursa novinskih urednika, koji se nadaju da nisu pretjerali te da su u podjeli i obrazloženju priznanja zadržali onu dozu cinizma koja, doduše, bocka, ali ipak ne vrijeđa.
U trenutku dok smo zaključivali novi broj Lidera još nije poznat rasplet postizborne zavrzlame koja je počela nalikovati na Monty Python. Gordana Gelenčer tvrdi kako vlada sastavljena na apsurdnim principima ne može biti efikasna - iako novi izbori nisu dobro rješenje, vlada nastala na temelju apsurda i trgovine još je lošije.
Pišemo i o tome kako guverner HNB-a Vujčić novoj vlasti priprema teren za jeftinije zaduživanje. Naime, guverner je politici otvorio kanal povoljnijeg restrukturiranja javnoga duga. No dugom će se moći upravljati samo ako kanal bude kompatibilan s uređivanjem proračunskih rashoda kako bi se napokon otvorio prostor za realni sektor, pišu Tin Bašić i Gordana Gelenčer.
U novom broju donosimo i retrospektivu domaćih i inozemnih događaja u godini za nama, koju su nesumnjivo najviše obilježio izlazak iz recesije.
Lider je istražio koliko i pravilnika, uredbi i drugih podzakonskih propisa članovi Vlade na odlasku nisu uspjeli donijeti – čak njih 88. Najčešće je objašnjenje za takvu nonšalantnost da to nema štetnih posljedica. No upravo je kašnjenje Ministarstva poljoprivrede s jednim pravilnikom odgodilo doniranje hrane za pola godine. A ni stari pravilnici ne mogu se potpuno primjenjivati za nove zakone.
Možete čitati i o novome privatizacijskom valu u SLoveniji gdje bi se moglo naći ponešto i za hrvatske tvrtke. Od 33 kompanije čije udjele slovenska vlada namjerava prodati, hrvatskim bi kompanijama mogle biti zanimljive Paloma, Cimos i Peko. Da su na listi osiguravatelji i Slovenski telekom, drugačije bi se razgovaralo...
Razgovarali smo sa Zoranom Tomićem, voditeljem Greenpeacea u Hrvatskoj koji tvrdi kako za 20 godina solari neće biti nikakav trend ili hir, već standard.
U bloku iz svijeta pišemo i o Disneyu koji je jedna od rijetkih tvrtki koja je uspijela gotovo stotinu godina biti na vrhu i pravodobno reagirati na trendove što su pokazali i novi ‘Ratovi zvijezda‘.