Iseljenici su od samostalnosti Hrvatske pokušavali ulagati novac, ali samo su malobrojni pokrenuli posao u domovini. Njihov investicijski potencijal procjenjuje se na teško dohvatljivih trideset milijardi dolara.
Danas bi, međutim, trebao biti važniji potencijal znanja nove generacije iseljenika. Država bi trebala stvoriti bolje uvjete za transfer najmodernijih dostignuća u Hrvatsku, piše Kata Pranić u temi tjedna novog broja Lidera.
Gordana Gelenčer u tekstu o oprostu dugova pita se vodi li Grčka u Bruxellesu bitku koja bi mogla koristiti Hrvatskoj? Upozorenje za Hrvatsku, naime, već se zacrvenjelo. Bez obzira na to što je visina duga u odnosu na BDP višestruko manja od grčkog slučaja, povijesni primjeri pokazuju da je samo jedna stvar presudna – sposobnost otplate. A taj nam pokazatelj već visi na rubu...
Jasmina Trstenjak piše o tome kako domaća regulativa zaostaje bar deset godina za zahtjevima gospodarstva. Tvrdi: Kad hrvatska država nije sigurna kako nešto regulirati, pribjegne rješenju poput ‘ako nije propisano, onda je zabranjeno’. Napredne i uspješne države njeguju pak pravilo ‘ako nešto nije zabranjeno, onda se smije’.
Matilda Bačelić piše pak o upravnim odborima, te zašto samo rijetke tvrtke primjenjuju monističko upravljanje kojim se uglavnom koriste inozemni osnivači ili većinski dioničari koji su se na takav ustroj naviknuli u svojoj zemlji te obiteljska dionička, odnosno zatvorena društva.
U novom broju donosimo i razgovor s doc. dr. sc. Miljenkom Burom koji tvrtki kako je nautički turizam dobar model za stvaranje brenda hrvatskih toplica u zdravstvenom turizmu.
U bloku iz svijeta pišemo o tome kako je modni brand Gucci postao žrtva promjene ukusa, ali i prebrze ekspanzije na kineskom tržištu, te o Hans-Werneru Sinnu, uglednom njemačkom ekonomistu koji je ključna osoba iza novog HDZ-ovog ekonomskog programa.