Poslovna scena
StoryEditor

Novi broj Lidera: Zašto nam ne trebaju Junckerove investicije u Hrvatskoj

18. Prosinac 2014.
Piše:
lider.media

Investicije iz europskog paketa od 315 milijardi eura i osvajanje tog tržišta s domaćom operativom potencijalno su veća prilika od investiranja u hrvatske projekte.

No u domaćim su tvrtkama skeptični. Za pravi nastup treba se udružiti. Svojedobno je propalo ujedinjenje nastupa domaćih građevinara u inozemstvu na Ingrinim temeljima. Junckerov ‘new deal‘ sigurno je posljednja šansa. U novom broju Lidera u tekstu Jasmine Trstenjak i Matilde Bačelić pročitajte zašto nam ne trebaju Junckerove investicije u Hrvatskoj.

Nakon što je postao bivši prvi potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića, ministar gospodarstva i bivši šef HNS-a te odslužio zatvorsku kaznu zbog prometne nesreće u Mađarskoj, ‘pročulo‘ se da je postao mekši i odmjereniji u nastupu. Od oholosti, arogantnosti, samopouzdanja i dominantnosti, značajki koje su Radimira Čačića ‘krasile‘ prije, osjete se samo zadnje dvije.

S Narodnom strankom – reformistima, kojom se ponovno uključuje u politički ring, nastavlja zastupati stajališta koja, napominje, zastupa već 24 godine. S reformiranim Čačićem u novom broju Lidera razgovaramo o sadašnjem i budućem političkom i ekonomskom životu Hrvatske.

Samozapošljavanje je očajnički potez koji je izrodilo globalno gašenje radnih mjesta. U bijegu pred otkazom potencijalnim poduzetnicima nudi se državni poticaj, ali i mnogo zapreka koje im postavlja ista država. Zato veliki igrači zasad nisu zabrinuti zbog mogućih konkurenata. No zakon velikih brojeva – golem broj malecnih startupova – nije nešto na što bi smjeli vječno žmiriti. Tko su samozaposlenici, gdje ih ima najviše, kakve potpore mogu očekivati samo su neka od pitanja na koja odgovaramo u temi tjedna Biljane Bašić i Gordane Gelenčer.

HR pro u prvu ligu proizvođača softvera za upravljanje ljudskim resursima lansiralo je postavljanje sustava u Ericsson, Vipnet, Deutsche Telekom... Danas se njime koriste tvrtke u 16 zemalja i domaća privatna poduzeća. Državne ga institucije gotovo uopće ne upotrebljavaju iako bi ga trebale zbog centraliziranosti, a što čelni čovjek Željko Skorić planira u budućnosti, pročitajte u tekstu Luke Fišića.

Uz redovni broj potražite i specijal Poslovna Hrvatska 2015. na 90 stranica u kojemu, među ostalima, pišu Branko Grčić, Gordana Deranja, Dragutin Drk, Branko Roglić, Tihomir Premužak, Zoltan Aldott, Ivo Usmiani, Tonino Picula i Mirela Holy. Zanimljivo je da biznismeni koji su se odazvali našem pozivu (svima velika hvala!) da s čitateljima podijele svoja razmišljanja o tome što nam u poslovnom smislu donosi 2015., mahom, uza sve zadrške povezane s makroekonomskim uvjetima, prilično optimistični kad je riječ o njihovim kompanijama, njihovu mikrookružju. Ima li razloga za optimizam?

22. studeni 2024 20:19