Od 1. listopada 2015. poslodavci više ne moraju radnicima uručivati obračun isplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine na propisanim formularima, nego mogu sami kreirati raspored podataka i izgled isplatnih listića koje uručuju radniku.
Već se drugi put ponavlja praksa da mjerodavni ministar propiše formular o obračunanoj plaći i naknadi plaće kao obvezan pa ga za nekoliko mjeseci ukine i omogući poslodavcima da ga koncipiraju sami, u skladu sa svojim potrebama. Dogodilo se to 2011., prije četiri godine, i ponovno ove, 2015. Najprije su Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine s primjenom od 1. srpnja 2015. propisani formulari IP1 i IO1 (za isplaćenu plaću i naknadu plaće odnosno za isplaćenu otpremninu) i obrasci NP1 i IO2 (za neisplaćene plaće, naknade plaća i otpremnine), a onda se od 1. listopada 2015. izmjenama Pravilnika objavljenima u Narodnim novinama br. 102/15. odustalo od propisivanja oblika formulara koji se uručuju za isplaćene primitke, ali se i nadalje propisuju oni koji se uručuju radniku ako plaća, naknada plaće ili otpremnina nije isplaćena do kraja mjeseca u kojem je dospjela.
Potpuna informacija
Ta je novost dobrodošla jer omogućava poslodavcima da ponovno, kako su to činili i prije 1. srpnja 2015., sami osmisle raspored, strukturu, donekle i sadržaj podataka u obračunu plaće i naknade plaće koji nakon isplate, najdalje u roku od 15 dana, uručuju radniku. Iz obračuna plaće mora biti vidljivo kako su utvrđeni sastavni dijelovi plaće i visina naknade plaće na koju radnik ima pravo prema ugovoru, pravilniku o radu i/ili kolektivnom ugovoru. Podaci trebaju radniku omogućiti kontrolu pravilnosti utvrđivanja visine njegovih prava.
Ako je radio prekovremeno ili u okolnostima za koje ostvaruje dodatke na plaću (noću, blagdanom, nedjeljom, u smjenskom radu i dr.), radnik iz obračuna plaće treba moći utvrditi je li mu poslodavac priznao dodatke i uvećanja na koja ima pravo. Jednako je tako u vezi s visinom naknade plaće za sate opravdanih izostanaka. Podaci moraju radniku dati punu informaciju o tome kako mu je utvrđena visina tih primitaka. Budući da poslodavci u Hrvatskoj imaju različito uređen sustav plaća i dodataka na plaće, unificirani popisi o obračunanoj i isplaćenoj plaći objektivno nisu mogli ispuniti taj zahtjev.
Proširen sadržaj podataka
Dakle, obračun plaće se više ne mora sastavljati na propisanom formularu IP1, ali poslodavci moraju pažljivo pregledati sadržava li njihov obrazac sve propisane elemente. I u tom dijelu ima novosti. Sadržaj obveznih podataka proširen je na iskazivanje podataka o doprinosima na plaću. Do sada je formular IP1 morao sadržavati samo podatke o obveznim javnim davanjima koji se obračunavaju iz bruto plaće, tj. o iznosima doprinosa za mirovinsko osiguranje, poreza na dohodak i prireza, a od 1. listopada mora sadržavati i podatke o svoti doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje koje poslodavac obračunava i plaća u svoje ime, a za korist radnika. Sadržaj obračuna plaće upotpunjen je tako da sadržava cjelinu podataka o troškovima rada i usklađen je s propisima o obveznim doprinosima. Poslodavac ne mora potpisati IP1 i IO1, samo treba upisati ime i prezime odgovorne osobe poslodavca kojoj se radnik može obratiti ako ima prigovor ili traži objašnjenje i dodatne informacije o iskazanim podacima. Tehničko je olakšanje i ispuštanje podatka o datumu uručenja obračuna radniku, ni on više ne mora biti naveden na obračunskoj listi.
Kada dva formulara
U vezi s izdavanjem obračunskih lista za neisplaćenu plaću, naknadu plaće ili za neisplaćenu otpremninu od 1. listopada također su uvedene novosti. Poslodavac koji ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti dužan je radniku uručiti dva formulara: IP1, na kojem je sastavljen obračun sastavnih dijelova plaće/naknade plaće na koji radnik ima pravo, i NP1 kao ovršnu ispravu koja sadržava iznose poslodavčevih dugova radniku. Tako je i u slučaju kad nije isplaćena otpremnina; radniku se uručuju dva formulara: IO1, na kojem se navode elementi obračuna visine otpremnine, i NO1, koji se izdaje kao ovršna isprava. Formulari NP1 i NO1 propisani su, moraju biti izdani na formularu koji je izgledom, formom i sadržajem istovjetan formularima objavljenima u Narodnim novinama 102/15. i mora ih potpisati poslodavčeva ovlaštena osoba. NP1 više ne sadržava podatke o satima ni sastavnim dijelovima plaće, nego samo iznose koje treba isplatiti radniku na redoviti i na zaštićeni tekući račun, obustave iz neto plaće kojima se namiruju radnikovi dugovi trećima, iznose doprinosa iz plaće te iznose poreza na dohodak i prireza. Doprinosi na plaću nisu navedeni u formularu NP1 jer ih radnik nije ovlašten naplatiti u ovršnom postupku u kojem prisilno naplaćuje svoja potraživanja od poslodavca.