Tema ‘banke i korporativno restrukturiranje‘ (četvrti nastavak koji je organizirao časopis Banka) otvorila je zanimljivu raspravu, ponajprije na relaciji odnosa između regulatora i banaka o temi nenaplativih potraživanja.
Rasprava je bila tim više zanimljiva što su se za stolom okupili Damir Odak, viceguverner HNB-a zadužen za nadzor banaka, hupovac Bernard Jakelić, analitičar Velimir Šonje, Slaven Ćurić iz konzultantske kuće Deloitte, Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave RBA i Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Odak se pokazao posebno inspirativnim, ne samo zato što je zagazio u psihološke vode tumačeći da i bankari bježe od donošenja odluka, pa znaju živjeti u virtualnoj stvarnosti, nego ponajprije zato što je priznao da se u Hrvatskoj zasad tolerira evazivno ponašanje banaka.- Pravimo se da su neki živi, a nisu - priznao je. Vjerojatno je upravo zbog toga odmah na početku naglasio da njegovi stavovi nisu službeni stavovi HNB-a nego osobni. U stručnom dijelu izlaganja obrazložio je da brzina i uspjeh restruktiriranja ovise o strogoći knjigovodstvenog tretmana imovine i prihoda - što je on stroži, to je restrukturiranje brže. Također, pojasnio je da uglavnom postoje dvije ‘škole‘ u regulativi - samoregulacija poslovanja, dakle uvjerenje da banke same najbolje znaju kako ‘hendlati‘ rizike (to je bio basel II) i invazivni nadzor kakav podrazumijeva Basel III.
Kako je s druge strane stola i kako se banke nose s rastom loših kredita pojasnila je Vesna Ciganek Vuković koja kaže kako je temeljni problem to što većina poduzeća prekasno kreće u promjenu poslovanja. Štoviše, banka kao vjerovnik, tvrdi, ni najmanje ne može utjecati na odluku menadžmenta poduzeća da na vrijeme krene u restrukturiranje i - Umjesto toga će reći: dajte mi još tri milijuna, samo da pokrijem plaće ili dobavljače, samo da izbjegnem blokadu porezne uprave i nije mu jasno da i bez tog novog kredita nema prihoda iz kojeg će vraćati stare. Utjecaj banke na klijente je vrlo ograničavajući, menadžment nije na nagovor vjerovnika pristajao smanjiti aktivnost, broj zaposlenih, odlučiti o dizeinvestiranju imovine, Na kraju s dubiozama završe u predstečjanoj nagodbi. Vrlo rijetko smo vidjeli spremnost na drastične odluke - uvjerava Ciganek Vuković dodajući da se tržište sigurno neće oporaviti još ni iduće godine!
Nakon kratkog ‘fajta‘ između Šonje i Odaka (Šonje se recimo pitao kako to da u Hrvatskoj nema posrednika koji bi kupovali potraživanja i njima upravljali) koji su se loptali oko stope potrebnog rezerviranja za loše plasmane i toga kako to utječe na kreditiranje i profitabilnost banaka zaključnu je riječ dao Ćorić.
- Ova nam je rasprava trebala 2002. godine, ne sada. Doduše, statičnost ekonomije obilježje je već 20 godina. Imali smo bezidejnu kreditnu politiku koja je slijedila bezidejnu gospodarsku politiku. Izlaz nije u restrukturiranju samom po sebi niti u jačanju regulacije, HNB treba težiti proaktivnosti, nego u promjeni sklopa razmišljanja, i banaka i regulatora i poduzeća.Dakle, ne samo promjena modela nego i mentalnog sklopa. Teška zadaća za bilo koju vlast.