Tekstilna tvrtka Kotka, proizvođač muških odijela čiji je plasman na vanjska tržišta veći od 98 posto bila je domaćin trećeg Liderovog Kluba izvoznika, u petak 16. ožujka. U prostorima te krapinske tvrtke na čijem je čelu Ivan Cerovečki, okupilo se 30 direktora i predstavnika vodećih domaćih izvoznih industrija, članova kluba.
No, da se Liderov projekt povezivanja i promoviranja izvoza i izvoznika pokazao uistinu ispravnim potezom dokazuju i novi članovi, a ovog je puta bila riječ o tvrtki Ericsson Nikola Tesla. Otvarajući skup i raspravu Miodrag Šajatović, glavni urednik, naglasio je da Lider već godinama tvrdi kako jedino izvoz može izvući Hrvatsku iz krize, pa je sudionicima tim značajniji bio dolazak predstavnika Ministarstva gospodarstva, točnije zamjenice ministra Radimira Čačića, Tamare Obradović Mazal.
Tko spominje izvoz No, prije njezinog izlaganja Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera već je tradicionalno napravila presjek tromjesečnog medijskog pojavljivanja riječi izvoz, odnosno analizu poteza i izjava koje su povukli ili najavili vodeći ljudi domaće politike. Ukratko, stanje je poražavajuće jer je premijer Milanović ispao još najrječitiji glede izvoza, iako ga je spominjao samo na direktne novinske upite. Predsjednik Jospiović, pak, prednjači na crnoj listi onih kojima sadržaj i pojam izvoza i izvoznika nije u vokabularu. Tašler je naglasila, a sudionici se vidljivim kimanjem glava složili, da je najveći propust učinjen što se referendum o pristupu Hrvatske EU-u nije iskoristio za jačanje povoljne izvozničke klime.
Vlada ima plan Naravno, da te ocjene Obradović Mazal nije s veseljem dočekala, ali naglasila je kako se Vlada baš danas bavi velikim problemima dviju izvoznih tvrtki, odnosno mora naći rješenja za loše upravljanje brodogradnjom i Diokijem.– Mogu se složiti s većim djelom konstatacija, no očekujem od vas ozbiljan partnerski odnos, i nadam se da od vas mogu očekivati da mi proslijedite povratne informacije o tome što od nas očekujete i trebate do 15. svibnja kada bi trebala proraditi nova Agencija za konkurentnost. Kroz nju ćemo osigurati 119 milijuna kuna potpora za izvoznike, posebice za tri sektora koje smo već proučili, konzultirali se s njihovim čelnicima i koji su nam među prioritetnima: tekstilnu, prerađivačku i prehrambenu industriju – napomenula je Obradović Mazal, dodajući da im je nužna podrška HGK-a i HOK-a kako bi prehrambenoj industriji olakšali izlazak iz režima CEFTA-e.Obradović Mazal najavila je kako će operativni programi Ministarstva ove godini ići ranije. Točnije, natječaj će biti otvoren od 15. svibnja do početka lipanja, a riječ je o programima za jačanje distribucijskih kanala, nove tehnologije, obrtna sredstva i rebrending. Pozvala je izvoznike da kažu što žele i trebaju. Za projekt Agencije za konkurentnost sredstva su već osigurana. Objasnila je i zašto se Vlada umjesto na izvoz fokusirala na domaće investicije dodavši kako je to nužnost za Hrvatsku u ovom trenutku, posebice u djelu bitnog povećanja zaposlenosti.
Što muči izvoznike Nakon izlaganja Obradović Mazal razvila se žustra rasprava koju je započela Snježana Bahtijari iz Ericssona Nikole Tesle, nove članice Kluba izvoznika. Zamjerila je što se potpore ministarstva ne odnose na ulaganje u ljude i edukaciju.– Nužno je ulagati u ljude, ne samo u zgrade i tehnologiju Primjerica, naša tvrtka ima snažna ulaganja u istraživanje, razvoj i ljude. Ono što mi radimo posao je s dodanom vrijednosti, a muči nas porez po odbitku. Mi smo 25 milijuna kuna morali otpisati na softver i usluge koje naši ljudi rade, jer dva puta plaćamo porez. Prilikom izvoza u 10 od vodećih zemalja G-20 nemamo ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – rekla je Bahtijari, a Obradović Mazal na to je dodala kako upravo kroz desetak dana predstavnici Ministarstva gospodarstva putuju u Moskvu, s kojom Hrvatska također nema takav sporazum, te da će se tamo to pokušati dogovoriti.
Do kraja godine strategija Dario Lorencin, desna ruka Tamare Obradović Mazal naglasio je kako će se kroz to tijelo nastojati harmonizirati djelatnost ministarstva, izvoznika, ali i sektora znanja.- Pokrenut je proces da konačno kao država stanemo iza sektora koje smo prepoznali kao važne, a to su za početak farmaceutika, prehrambena industrija i automobilski sektor, te naravno nove energije. Krenuli smo od jednostavnijih, ali ići ćemo i dalje – rekao je Lorencin. Do rujna ove godine stoga biti će izrađena strategija za svaki od tih sektora, a na njoj kreirat će se stvarni strateški projekti. Naglasio je da će do sedam milijuna eura za razvoj biti moguće povući iz raznih fondova.Srđan Oreb, iz Badela 1982 rekao je kako unatoč izvozu od 82 posto, u njihovim primarnim proizvodima značaj dio čine uvozne sirovine. Stoga traži od Vlade da odredi prioritete u dodjeli poljoprivrednih poticaja, jer primjerice iako je Hrvatska idealna za uzgodj jabuka i šljiva, oni ne mogu dovoljno dobiti od domaćih proizvođača.
Uvoz bofl robe Prvi puta na Klubu je bio novi predsjednik Podravke Zvonimir Mršić, koji je za lošu iskoristivost sredstava za izvoznike okrivio postavljene kriterije, zatražio olakšice za one koju ulažu u razvoj i inovacije, te naglasio da je gotovo nemoguće osvajati tržišta bez stvarne podrške gospodarske diplomacije. Primjer za to mu je Poljska, gdje od njih zahtjevaju da u cijeni proizvoda čak 60 posto bude marža. Također je zatražio da Vlada zaštiti proizvođače i izvoznike od nekontroliranog uvoza bofl robe, koja sve vuče na dno.- Očekujem samo da imamo jednake uvjete kao naša konkurencija u okruženju. Primjerice mi smo visokoenergetska tvrtka, koja koristi mnogo plina, a plaćamo ga čak 20 posto više od konkurenata u Austiji - rekao je Darko Šlogar, iz Vetropac Straže i naglasio da prvo u Hrvatskoj treba biti konkurentan, kako ne bi ispalo da je isti domaći proizvod skuplji kod nas nego u Sloveniji.
Crno tržište Za Josipa Pelina iz Kotke nužna je uspostava jasnih kriterija u natječaju, i zalaže se za to da se ne dozvoliti usitnjavanje sredstava potpore, što je promašena priča, već se ona trebaju fokusirati na one koji će brzo opravdati ulaganje. Naglasio je kako se Kotka bori i s čak 12 posto crnog tržišta, te predložio izmjene zakona o radu koji im otežava sezonsko zapošljavanje ljudi. Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Populare Croatia podsjetio je da bez izvoza nije moguće servisirati vanjski dug Hrvatske.Kluba izvoznika pokrenuo je poslovni tjednik Lider u rujnu prošle godine. Prvi domaćin okupljanja Kluba izvoznika bila je tvrtka TŽV Gredelj, dok je drugi susret održan u Krašu. Kako je rekao Miodrag Šajatović prilikom pokretanja projekta, Lider je Klub izvoznika osnovao jer želi biti društveno odgovorna tvrtka i jer je izvoz jedini preostali generator rasta hrvatskog gospodarstva. Javnost i političari moraju biti svjesni da nema održivog rasta bez izvoza i stoga će Lider i dalje žestoko lobirati kako bi izvoz postao nezaobilazna tema.