Premda se procjenjuje da će većina tvrtki koje su prošle postupak predstečaja na kraju završiti u stečaju, institut predstečajne nagodbe za neke od njih ipak znači i početak novog života
Pri kretanju u predstečajni postupak prva je i najvažnija iskrenost. Onda ide borba s državom, partnerima, zaposlenicima i dobavljačima. Kad se sve to riješi, slijedi najodgovorniji dio – platiti ono što je dogovoreno. Onima koji mogu plaćati dogovoreno, predstečajna nagodba znači život. Onima koji ne mogu, samo produljuje agoniju i odvodi u neizbježno – stečaj. Naravno, ima loših primjera, ali ima i dobrih primjera tvrtki koje su postavile planove restrukturiranja na zdravim i realnim postavkama i promijenile poslovanje. Takve imaju budućnost.
IGH ponovno prodisao
Projektantska tvrtka Institut IGH sklopila je predstečajnu potkraj 2013. Osim operativnog restrukturiranja plan financijskog restrukturiranja predvidio je otpis dospjelih obveza za kamate u iznosu od 37,4 milijuna kuna, otplatu duga za nekretninske projekte u iznosu od oko 179,9 milijuna kuna, pretvaranje neosiguranih financijskih tražbina u junior dug u iznosu od 12,4 milijuna kuna te pretvaranje 30 posto duga u kapital.
Od kraja te 2013. pa do kraja rujna ove godine podmirio je 94,6 milijuna kuna obveza, prošle je godine dobio i novog vlasnika ruskog biznismena Sergeja Gljadelkina i 60-ak milijuna svježega kapitala, a onda i novi menadžment na čelu s predsjednikom Uprave Ivanom Paladinom. Operativno poslovanje pozitivno je, ističe Paladina, sve ide svojim tijekom i redovno se podmiruju sve obveze.
– Primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u većini je slučajeva dobra i pozitivna. To se vidi na primjeru IGH. Tvrtki s iznimnim brendom, referencama i jakim znanjima koja je zbog recesije i stanja tržišta ušla u financijske probleme taj je zakon omogućio da ponovno prodiše. IGH i dalje radi, sačuvano je 600-injak radnih mjesta, redovito se isplaćuju plaće, ušao je svježi kapital od 60-ak milijuna kuna i promijenio se menadžment – govori Paladina, koji optimistično gleda na budućnost. Trenutačno rade na nekoliko projekata, no više poslova tek očekuju i Paladina vjeruje da će u godinama koje dolaze biti drugačije i u regiji i u Hrvatskoj jer će se jače početi povlačiti sredstva iz strukturnih fondova i raditi novi projekti.
– Sada smo stabilni, ali pred nama je još jedna teška godina i moramo biti pametni, mudri te se dobro pripremiti za 2017. Duboko sam uvjeren da je sedam mršavih godina iza nas i da će početak 2017. biti jedno drugo vrijeme za IGH, a vjerojatno i za dio tvrtki u građevinskom sektoru koje će se znati prilagoditi – smatra Paladina.
Bitke se još vode
IGH-u možemo dodati i iskustvo Dalekovoda, na kojem se prelamala problematika predstečajnih nagodbi i koji je također dobio novoga većinskog vlasnika – Konsolidator, splitske komunalne tvrtke Hvidre, čije je iskustvo s predstečajnima pozitivno, Geofota, Đuro Đaković Alatnice, Optime Telekoma, Varteksa… Izašli su iz predstečaja, promijenili poslovanje, ali i dalje svatko vodi svoju bitku, što s bankama i novim poslovima, što s podmirivanjem dugova. Idu prema naprijed, ali priznaju da im nije lako.
– Predstečajni model omogućio nam je nastavak i proširenje poslovanja te sklapanje novih ugovora u inozemstvu. Znatno smo smanjili troškove i orijentirali se na nove proizvode, usluge i izvoz. Vraćeno je povjerenje klijenata i djelatnika. No procesi restrukturiranja uvijek su zahtjevni i složeni i još uvijek su u tijeku. Nije lako ispunjavati sve obveze u zemlji koja je još uvijek u dubokoj recesiji, bez obzira na službene podatke – kaže predsjednik Uprave grupe Geofoto Zvonko Biljecki.
Direktor Hvidre Marko Bartulić ističe da nakon provedene predstečajne nagodbe tvrtka bilježi pozitivno poslovanje treću godinu zaredom, stabilna je i tržišna je pozicija u odnosu na vrijeme prije predstečajne u usponu.
– U ovom trenutku nemamo nijednu dospjelu obvezu prema gradu Splitu, državi i partnerima – ističe Bartulić, dodajući da se mnogo toga promijenilo, a ponajprije način poslovanja. Znatno su smanjeni troškovi poslovanja, nastavlja, povećana je efikasnost postojećih djelatnosti i više nema mjesta za nepromišljene poteze i preuzimanje neprofitabilnih poslova koji su tvrtku i dovele do predstečaja.
No Bartulić se žali se da je percepcija predstečajnih u javnosti jako loša i dio ih javnosti trpa u koš s vrlo loše provedenim primjerima predstečajnih.
– Institut predstečajnih nagodbi za nas je značio novi život. Ako se pristupa iskreno prema svojim partnerima i vjerovnicima i ako je plan restrukturiranja objektivan i provediv, zakon je ispunio svoju svrhu. Kad bi se bolje nadzirao zakon, i institut predstečajnih u očima javnosti bolje bi se percipirao te bi se skinula stigma s poslovnih subjekata koji su uspješno prošli kroz proces – smatra Bartulić.
Slabosti poluformalnog postupka
Slične kritike i savjeti stigli su od EK. U svojem najnovijem izvješću naglašava da je hrvatski regulatorni okvir o predstečajnim nagodbama među najmanje učinkovitima u EU te ukazuje na slabosti poluformalnog postupka restrukturiranja kojim se dužnicima omogućuje da riješe svoje financijske teškoće s niskim stupnjem posredovanja sudova i uz preveliko oslanjanje na posredovanje administrativnih tijela. EK je utvrdio i nekoliko najvećih nedostataka regulatornog okvira, kao što je nedostatak instrumenata ranog upozorenja, zakasnjelo pokretanje postupka i nedostatak učinkovitog restrukturiranja.
Mirna Marović, predavačica na ZŠEM-u i prva potpredsjednica udruge TMA Croatia posvećene korporativnom upravljanju, podsjeća da se većina planova restrukturiranja temeljila se na oprostu duga, produljenju roka dospijeća plaćanja preostalog duga i otpuštanju radnika te napominje da gotovo nijedna tvrtka nije poduzela stvarno operativno restrukturiranje i uvela promjenu upravljanja.
– U praksi, ishod većine uspješno dovršenih postupaka predstečajne nagodbe nije uspješno održanje poslovanja – konstatira Marović te dodaje da je izostanak promjene na razini upravljanja vjerojatno glavni razlog zbog kojeg većina postupaka predstečajne nagodbe ne uspijeva.
Ističe i da ne postoje kaznene mjere za dužnike ili upravu dužnika za nepostupanje u skladu s planom restrukturiranja i za nepodnošenje obveznih tromjesečnih izvješća u skladu s pravilom predstečajne nagodbe.
– Tvrtke iz predstečaja ne izlaze lako i veća je vjerojatnost da će završiti u stečaju. Oko 10 posto tvrtki uspješno će se restrukturirati i zaista izvući iz teškoća, a oko 90 posto tvrtki koje su ‘uspješno’ završile predstečajnu nagodbu nastavit će agoniju ili naposljetku završiti u stečaju – predviđa Marović.
Najvažnije od svega je što banke nerado kreditiraju poduzeća koja su uspješno zaključila postupak predstečajne te se većina takvih poduzeća bori za nastavak poslovanja bez pristupa financiranju. Tako su se u Dalekovodu svojedobno žalili na nepovjerenje banaka, a s tim se problemima susreću mnogi. Upravo zbog toga spominjala se mogućnost osnivanja fonda za pomoć tvrtkama koje su izašle iz predstečaja, ali to se nikad nije ostvarilo. IGH, recimo, nije izgubio to povjerenje, a s obzirom na to da njegove garancije nisu tako velike kao što su u izvođačkim tvrtkama, ni s time nema problema.
– U trenutku kada se u regiji realizira i realizirat će se jako mnogo infrastrukturnih projekata, u kojima hrvatske tvrtke imaju izvrstan know how, naše tvrtke sudjeluju u jako malo njih. Većina građevinskih kompanija muku muči s dobivanjem garancija. Mislim da bi HBOR trebao preuzeti veću ulogu u tom segmentu i dio rizika – smatra Paladina.
Od predstečaja do stečaja
Bez mogućnosti operativnog financiranja, upozorava Marović, uključujući i potrebu za radnim kapitalom, poduzeća su praktički osuđena na propast, a predstečajne su kupnja vremena za produžetak agonije. S jedne strane, nastavlja, vjerovnicima takva situacija koristi jer dugove ne moraju otpisati odmah, a postoji barem neka šansa za naplatu. S druge strane, radnici i članovi uprave nastavljaju primati plaće dok se ne pronađe neko rješenje za izlazak iz krize ili poduzeće ne završi u stečaju. Stoga ne iznenađuje što gotovo 90 posto tvrtki koje su uspješno zaključile postupak predstečajne nagodbe ima problem s ispunjenjem obveza u novoutvrđenim rokovima. Od ukupno 2714 uspješnih postupaka predstečajne nagodbe, oko 10 posto njih već je završilo stečajnim postupkom. Za očekivati je, zaključuje Marović, da će još veći udio poduzeća koja su ‘uspješno’ postigla predstečajnu nagodbu uskoro završiti u stečajnom postupku.