Radnici TLM-Tvornice prešanih proizvoda (TPP) ponovno prosvjeduju i upozoravaju na vrlo teško stanje u toj tvrtki nastaloj privatizacijom i razdiobom nekadašnjeg TLM-a. Potražuju plaću za rujan, a uskoro i za listopad i strahuju hoće li se uopće ponovno pokrenuti proizvodnja budući da nema sirovine.
Sindikati traže ostavku predsjednika uprave Branimira Lepura, isplatu plaća i nastavak proizvodnje. Da bi široj javnosti ukazali na probleme u TLM-u u ponedjeljak će krenuti u mimohod od tvornice do gradske i županijske uprave u središtu Šibenika Što na to kaže vlasnik TLM-a Loran Pejčinoski, predsjednik odbora Fintrust Holdinga, kompanije u kojoj se nalaze ulaganja obitelji Pejčinoski u Hrvatskoj?
- Početkom 2013. godine potpisan je ugovor prema kojem sadašnji vlasnik preuzima većinski dio TPP-a dok većinski vlasnik Adriala Plus postaje Zagreb Montaža. Jedna od stavki ugovora je da se TPP razduži za oko 70 milijuna kuna, no to se do danas nije dogodilo. I pored toga, investirali smo preko 20 milijuna kuna, restrukturirali tvrtku, povećali proizvodnju i pripremili investicijskiplan. Navedeno nije donijelo profitabilnost iz više razloga: troškovna strana TPP-a je prevelika, na tržištu je došlo do velikog poskupljenja sirovine, a tržište nije prihvatilo proporcionalno više cijene gotovog proizvoda. Nismo dobili ni podršku Jadranske banke koja istovremeno naplaćuje vrlo visoke kamate i ostale troškove. Zbog svega toga, ugovor o razdvajanju i razduženju se nije proveo te samim tim ne možemo preuzeti odgovornost za daljnje poslovanje TPP-a – kaže Pejčinoski. No, dodaje, novi poslovni plan je tu i nakon ispunjavnja stavki ugovora, koje je u toku, radnici mogu očekivati da im se odmah isplati jedan dio plaća.
S obzirom na poznate probleme s opskrbom iz Auminija Mostar pronađeni su novi, ali daleko skuplji izvore sirovine. - Uvjeti za nastavak proizvodnje su ispunjavanje gore spomenutog ugovora i prihvaćanje poslovnog plana. Ako se to dogodi realno je očekivati da TPP ima svijetlu budućnost, a tada je moguća i investicija u neku novu prešu – kaže Pejčinoski.
Na najavljeni mimohod Pejčinoski kaže da „uprava i vlasnik daju maksimum kako bi prešaonice što prije nastavile s proizvodnjom, ali uspjeh nije samo u našim rukama“. - Pogledamo li širi kontekst, Europa bilježi rekordnu nezaposlenost, kriza je zahvatila skoro sve države Unije, svaki dan se zatvaraju tvrtke. Države se za spašavanje proizvodnje, a u direktnoj konkurenciji s drugim državama i ne pridržavaju svih tržišnih pravila. U takvim uvjetima, najveći teret trpe radnici, ali vlasnicima i upravama su vezane ruke jer država određuje cijenu rada te radnici nisu konkurentni. Naši radnici žele sačuvati svoja radna mjesta i za svoju situaciju pokušavaju senzibilizirati širu javnost. Ako bude potrebno i uprava i vlasnici sudjelovat će u mimohodu, jer su naši problemi zajednički i za njihovo rješavanje nam ovaj put treba potora šire zajednice. Uprava i vlasnik nisu u konfliktu s radnicima, već pojedine osobe zbog svoje afirmacije neistinama stvaraju konflikt, a zapravo čine strašnu štetu tvrtci, bez da nude rješenja – kaže Pejčinoski.
Puno lakše nije ni u TLM-Tvornici valjanih proizvoda, većem i važnijem dijelu TLM-a, gdje je likvidnost pod velikim pritiskom isto kao i proizvodnja zbog otežane i skupe nabave sirovina nakon što više nema osigurane sirovine iz mostarskog Aluminija. Da bi Valjaonica došla do daha, makar kratkoročno, traži se kradit od HBOR-a. Prvo se govorilo o kreditu od 20, a potom deset milijuna eura, no nijedan, navodno nije odobren pa se traži „političko rješenje“ i podrška ministara. U HBOR-u ne žele komentirati odnose s klijentima, a Pejčinoski kaže da su razgovori još u tijeku.
No, problema ima i s postojećim financijerima. - Jadranska Banka je morala reducirati svoju izloženost prema TLM-u zbog Basel III kriterija, što nas je jako pogodilo. I bez toga, banci vec godinama plaćamo jako visoke kamate i bankarske troškove. To najbolje ilustrira činjenica da smo u zadnje 4,5 godine Jadranskoj banci platili više od iznosa glavnice, što rijetko koja tvrtka može izdržati. Uz to, cijene sirovine su rasle za 30 posto uz dodatni trošak skuplje sirovine koju više ne dobavljamo iz Mostara. Da saniramo samo to, potrebno nam je mjesečno dodatnih više od dva milijuna eura likvidnosti. U ciklusu proizvodnje koji je oko 100 dana, dolazimo do gotovo osam milijuna eura dodatne likvidnosti koju moramo isfinancirati – kaže Pejčinoski, dodajući da ih u Hrvatskoj nijedna banka nije htjela pratiti unatoč pozitivnom trendu poslovanja u posljednje dvije godine, pozitivnom kapitalu i obrtu i tome što gotovo cjelokupnu proizvodnju izvoze. - Zbog navedenog smo doživjeli pad u proizvodnji i velike gubitke. No, mi se ne predajemo nego radimo i polako se već oporavljamo. U studenom će proizvodnja biti blizu 4500 tona – kaže Pejčinoski.
S druge strane, u TLM-u se može čuti da je sada mjesečna proizvodnja u Valjaonicama pala na svega 2500 tona, a da je nivo proizvodnje koji bi koliko-toliko jamčio održivo poslovanje 5000 tona. Nadalje, prema neslužbenim informacijama iz TLM-a, dug TPP je oko 20 milijuna eura, a TVP-a oko 50 milijuna eura što je otegotna okolnost za odobrenje kredita.
-Proizvodnja nikada nije pala na 2,5 tisuće tona, a naše dugove (navedeni iznosi nisu točni) uvijek treba gledati ne u apsolutnom broju nego u odnosu na našu veličinu i ciklus proizvodnje – kaže na to Pejčinoski, ne otkrivajući konkretne brojke.
U ovom trenutku ključno je pokrenuti proizvodnju u TPP-u i isplatiti plaće, a prema najnovijim informacijama, Uprava i vlasnici TLM-a u intezivnim su razgovorima s kreditorima, prvenstveno matičnom Jadranskom bankom, oko reprograma dugova, a govori se i o stavljanju pod hipoteku kapitalnih strojeva.
U svakom slučaju, TLM-u je s obzirom na stanje na tržištu, a osobito teškoće s nabavom sirovine, potrebno stabilno financiranje za održavanje proizvodnje. Za dugoročni opstanak i daljnji razvoj potrebne su pak investicije u novu presu i u novu valjaonicu.
S obzirom na aktualno stanje i velike teškoće s likvidnošću, sindikati traže da, ako se do 7. prosinca kada istječe sedmogodišnji ugovor o kupoprodaji TLM-a s Konzorcijem, ništa ne riješi, Vlada raskine ugovor sa sadašnjim vlasnikom Fintrustom i potraži novog strateškog partnera. Prema neslužbenim informacijama, za TLM je zainteresiran slovenski Impol kojem je interesantna TLM-ova topla valjaonica i koji je već po tom pitanju ostvario neke kontakte s Vladom. Iz Impola nisu odgovorili na naš upit, a Pejčinoski to naziva špekulacijama.
U međuvremenu su sva tri društva nastala privatizacijom TLM-a dobila zahtjev CERP-a (Centar za restrukturiranje i prodaju) da moraju dostaviti dokumente o restrukturiranju. Tako je CERP, kao pravni sljednik AUDIO-a pokrenuo proceduru u kojoj će se ispitati jesu li obveze preuzete privatizacijskim ugovorom privatni vlasnici i izvršili. Osim toga, ostaje neodgovoreno pitanje hoće li se otpis dugova u visini od oko milijardu kuna tretirati kao nedozvoljena državna potpora.
Na pitanje očekuje li reviziju privatizacijskog ugovora nakon što 7. prosinca istekne sedmogodišnji rok u kojem su vlasnici TLM-a u restrukturiranje trebali uložiti 107 milijuna eura, Pejčinoski kaže da je dosad uloženo više od tog iznosa u sve tvrtke koje su nastale iz bivšeg TLM-a. – I to sve unatoč ekonomskoj i financijskoj krizi, nestajanju dva izuzetno vazna člana konzorcija (Konstruktor, Dalekovod), propadanju Hypo Austrija kao glavnog financijera, unatoč HEP-ovu jednostranom raskidu ugovora o dobavi električne energije, propadanju ugovora za dobavu sirovine s Mostarom i kontinuiranom padu BDP od dana privatizacije. Država cijelo vrijeme sve ovo zna (a ona je prošla u procesu privatizacije izuzetno dobro), pa ako s nečim nije bila zadovoljna, mogla i morala je i ranije reagirati. S druge strane naglašavam da smo spremni učiniti sve da bi TLM imao budućnost - kaže Pejčinoski.