Izmijenjene direktive Europske unije kojima se uređuje područje financijskog izvještavanja rezultirale su donošenjem potpuno novog Zakona o računovodstvu. Objavljen je u Narodnim novinama 78/15., a većina njegovih odredbi stupit će na snagu 1. siječnja 2016. godine.
Novi zakon uvodi nekoliko promjena koje će utjecati na sadržaj i rokove sastavljanja i dostavljanja financijskih izvještaja i početni je korak u pravnom uređenju računovodstvene profesije. Najvažnije novine su sljedeće: mijenja se klasifikacija poduzetnika tako da se umjesto dosadašnje tri definiraju četiri skupine poduzetnika jer se određuje i skupina mikropoduzetnika, uvodi se pojam subjekata od javnog interesa i uređuju neke specifične obveze tih subjekata, uvodi se jedinstveni kontni plan, preciznije se uređuje knjigovodstvena isprava kao podloga za bilježenje poslovnih promjena, proširuje se sadržaj financijskih izvještaja nekih poduzetnika, mijenjaju se rokovi njihova dostavljanja Financijskoj agenciji i stvara se pravna pretpostavka za uvođenje obveznog licenciranja računovođa.
Računovodstvena dokumentacija
U novom se zakonu mnogo detaljnije reguliraju obuhvat računovodstvenih poslova, način vođenja poslovnih knjiga i uvjeti koje moraju zadovoljiti dokumenti na temelju kojih se podaci unose u poslovne knjige. Poslovne se knjige i dalje mogu voditi u elektroničkom ili u papirnatom obliku, a isprava na temelju koje se podaci unose mora biti sastavljena tako da nedvojbeno i istinito svjedoči o poslovnom događaju. Sve knjigovodstvene isprave mora potpisati osoba koja je za to zadužena, osim računa. Račun ne mora biti potpisan ako je sastavljen prema poreznim propisima, ali mora sadržavati ime i prezime osobe koja je odgovorna za sastavljanje računa. Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena. Dužan je odrediti osobu koja je odgovorna za kontrolu vjerodostojnosti isprava prije unosa podataka u poslovne knjige, a ta je osoba dužna provjeriti ispravnost i potpunost svake isprave.
Okvirni kontni plan
Nakon nekoliko desetljeća u kojima su hrvatski poduzetnici sami slobodno kreirali kontni plan na temelju kojega u glavnoj knjizi bilježe poslovne događaje o imovini, kapitalu, obvezama, prihodima i rashodima, od 1. siječnja 2016. uvodi se jedinstveni kontni plan. Do sada je kontni plan bio propisan za subjekte koji podliježu nadzoru regulatornih tijela (banke, društva osiguranja), za proračunske korisnike i za neprofitne organizacije, a od 1. siječnja 2016. bit će propisan i za poduzetnike. Okvirni kontni plan donijet će Odbor za standarde financijskog izvještavanja, stručno tijelo koje djeluje pri Ministarstvu financija i bit će objavljen u Narodnim novinama, a njime će se propisati razredi i skupine konta te sintetička konta, uključujući njihove numeričke i slovne oznake. Ovisno o svojim potrebama, poduzetnik će moći proširiti jedinstveni kontni plan uvođenjem detaljnijih brojčanih oznaka, ali uza zadržavanje propisanog okvira.
Proširene obveze
Zakon o računovodstvu uvodi pojam ‘subjekti od javnog interesa’, pod kojim podrazumijeva poduzetnike osnovane prema propisima RH čiji su vrijednosni papiri uvršteni na tržište kapitala bilo koje države članice EU, zatim sve kreditne institucije i institucije za elektronički novac, društva osiguranja, leasing-društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima te druge subjekte od javnog interesa prema odluci Vlade RH. Prema podacima iz Obrazloženja za donošenje Zakona, u Hrvatskoj je 540 subjekata od javnog interesa. Njima se uvode proširene obveze u vezi s financijskim izvještavanjem i obvezuje ih se da u godišnje izvješće uključe i izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. Taj bi izvještaj trebao dati osnovne informacije o kodeksu upravljanja koji je poduzetnik dužan primjenjivati i o kodeksnim pravilima koja nisu obvezna ali ih dobrovoljno primjenjuje, a ako odstupa od obveznih pravila, mora navesti od kojih i razloge odstupanja