Pokretnine prve hrvatske tvornice za reciklažu PET ambalaže, BBS-a, naći će se 7. studenog na usmenoj javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Prodaju se oprema i postrojenja vrijedna 10,33 milijuna kuna, a najvredniji je komplet sustav za ekstruziji Vacurema s automatskim paletiranjem i integriranim unutarnjim sustavom ekstruzije i kristalizacije koji je, kako stoji na stranicama Visokog trgovačkog suda, ‘u vrlo dobrom stanju, radio samo u probnom roku nakon montaže‘.
Riječ je o trećoj javnoj dražbi na kojoj se prodaje imovina BBS-a. Prvu je stečajna upraviteljica Marija Vujčić-Turkulin sazvala 4. srpnja ove godine, a prodavale su se pokretnine vrijedne 22,97 milijuna kuna (teretna vozila, laboratorijska oprema i tehnička oprema), dok je druga bila 5. rujna, a vrijednost imovine bila je 20,38 milijuna kuna (motorna vozila i tehnička oprema).
Kako stoji u oglasu imovina koja je predmet prodaje prodavat će se na usmenoj javnoj dražbi i ne može se prodavati ispod utvrđene vrijednosti, a pravo na sudjelovanje imaju samo one osobe koje su prethodno dale osiguranje i dokaz o osiguranju dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu,Osiguranje u iznosu od 10 posto od oglašene cijene za pokretninu plaća se na žiro račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu.
Predstečajni postupak nad BBS-om pokrenuo je Fond za razvoj i zapošljavanje koji je 2003. i 2004. odobrio kredite BBS-u od 17 i 12 milijuna kuna, a koji tijekom 2008. nisu uredno vraćani. Račun je tvrtki prvo blokiran, zatim su se pokušala pronaći rješenja za tu situaciju, no potom je 2010. Fond otvorio stečaj. Većinom glasova na posebnoj sjednici Skupštine vjerovnika je prošče godine prihvaćen prijedlog o prodaji nekretnina i pokretnina.
Na posebnoj sjednici Skupštine vjerovnika BBS-a, tvrtke čiji su osnivači Krunoslav Bešenić i Barbara Bešenić, nazočni su bili vjerovnici s utvrđenim tražbinama u iznosu od 163,5 milijuna kuna. Najveći vjerovnik je država, odnosno Ministarstvo gospodarstva koje zajedno s Ministarstvom financija potražuje gotovo 40 milijuna kuna. Slijedi Hypo leasing Croatia sa 33,7 milijuna, Helm AG sa 26,3 milijuna kuna, Varaždinska županija sa 21,4 milijuna, Optima leasing sa 15,4 milijuna, Credo banka sa 8,7 milijuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 7,9 milijuna... pod istragom zbog sumnje u izvlačenje novca iz Fonda za zaštitu okoliša,
Barbara Bešenić, bivša HDZ-ova saborska zastupnica, došla je u središte medijske pozornosti 2011. godine kad je s još četiri osobe uhićena zbog sumnje u izvlačenje oko 103 milijuna kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti na temelju krivotvorene dokumentacije o oporabi ambalaže.