Godinama su u ovome zajedničkom izdanju Bisnode i Lider ispisivali tužnu kroniku recesije. Podaci su i kod najboljih neumitno išli prema dolje. S ovim izdanjem publikacije 500 najboljih napokon smo dočekali godinu preokreta. Najbolje kompanije zabilježile su u 2014. rast u svim kategorijama – osim u broju zaposlenih.
Sad možemo reći da je recesija za te kompanije završila već lani. Aktualni podaci statističara, kao i signali iz realnog sektora, pokazuju da se najboljima u izlasku iz recesije ove godine pridružuju i prosječne tvrtke. No zašto su najbolji zapravo najbolji? Nije to samo zbog rasta prihoda ili dobiti, pa ni zbog novostvorene vrijednosti. Sve su to samo posljedice – izvoza. U predrecesijskom vremenu prosperiteta najbolje kompanije ostvarivale su samo 12,4 posto prihoda od izvoza (podaci iz 2009.). Danas je taj udjel narastao na (još skromnih) 17,9 posto. Pa iako najbolji još nisu dosegnuli prihode iz zlatne 2007., lanjski izvoz veći je nego ikad prije. A prošle godine 500 najboljih izvezlo je čak 35 posto više nego godinu prije! I zbog takve se orijentacije ostvaruje rast prihoda, dijeli dobit i, na kraju, dolazi na listu najboljih prema novostvorenoj vrijednosti. No izvozna orijentacija, koju Lider godinama zastupa, nije došla kao državni, pa ni kompanijski projekt. Tko bi se mučio s novim nepoznatim tržištima kad su bubrezi lijepo uspijevali u domaćem loju. Ali sa Sanaderovom ‘bananom‘ u koju smo ušli, sve rezerve brzo su se istopile. Pa kao što vrag u muci i muhe ždere, tako su i domaći poduzetnici krenuli grickati mrvice s globalnog tržišta. Sretni su (bili) kad bi kod kuće makar stagnirali, a rast su ostvarivali preko granice. Ulazak u EU dao je dodatni poguranac, što je rezultiralo lanjskim rekordnim izvozom 500 najboljih od 6,55 milijardi eura. Kakve su to promjene u poslovnoj filozofiji, pokazuje usporedba s 2009. kad su najbolji izvezli čak 2,12 milijardi eura manje. U recesiji su, dakle, pritisnuti nuždom, najbolji podignuli izvoz za 48 posto! Danas 129 od 500 najboljih kompanija više od 50 posto prihoda ostvaruje u izvozu. No s druge je strane još dominantan udjel ‘neizvoznika‘: čak 285 tvrtki koje u izvozu ostvare manje od 10 posto prihoda. Sredina je najmanje zastupljena – samo 86 tvrtki su ‘poluizvoznici‘ – s udjelom izvoza između 10 i 50 posto ukupnih prihoda.Što slijedi? Bez obzira na rasplet na skorim izborima i na sva politička minska polja koja će poduzetnici sigurno i dalje morati zaobilaziti, ostaje nam navijati da domaće tvrtke iduće godine, i svake sljedeće, ostvaruju sve više prihoda od izvoza. Tako će najjednostavnije ostati i na listi najboljih.