Poslovna scena
StoryEditor

Rast kredita možemo očekivati tek ako dvije godine gospodarstvo bude raslo po dva posto

07. Travanj 2016.

[gallery columns="5" ids="221034,221035,221036,221037,221038"]

Od početka krize tvrtke i građani se razdužuju, odnosno isključivo su orijentirani na vraćanje kredita. Unatoč tomu što se gospodarstvo polako oporavlja, još neko vrijeme ni banke ni oni koji trebaju kredit neće se osloboditi toga grča i straha koji osjećaju.

O tome što se treba napraviti da sustav napokon profunkcionira, tko je kriv za trenutačnu situaciju i što možemo očekivati u sljedećim godinama razgovarali smo s Velimirom Šonjom, analitičarom i biznismenom, osnivačem konzultantske tvrtke Arhivanalitika.

Banke ne plasiraju nove kredite jer više nema kolaterala za ponudu. I sada smo, zapravo, u pat-poziciji. Kako opet pokrenuti taj sustav, odnosno odgovoriti na pitanje od milijun dolara – rast kredita, kada i kako?

– Problem nije samo u kolateralima nego i u zaprekama ulaganju, kamatnim stopama i još pesimističnim očekivanjima. Analize pokazuju da je u većini slučajeva potražnja za kreditima glavni pokretač kreditne aktivnosti. Ona najviše ovisi o ekonomskoj aktivnosti, ponajprije o ulaganjima. Ona su se tek počela oporavljati, stoga se utjecaj na kredite može očekivati tek s vremenskim pomakom. I to samo ako se ove i sljedeće godine nastavi gospodarski rast prema očekivanim stopama od oko dva posto.

Pogledamo li argumente klijenata i banaka o kreditiranju, kao što ste naveli u svojoj prezentaciji na Liderovoj Konferenciji guvernera, to su gotovo posve suprotna stajališta. Kako ih približiti?

– Razlike u motrištima donekle su prirodne i objektivne. Banke su tijekom krize zaoštravale kriterije za dodjelu kredita i to je moglo izazvati nervozu i kod solidnih klijenata. Na to su bile potaknute objektivno pogoršanom situacijom s rizicima. Rizik može biti vezan uz poslovanje pojedinoga poduzeća i tada je to najčešće znak da poduzeće nema dovoljno vlastitih sredstava – kapitala. Jasno je da se, naprimjer, velik dio građevinskog sektora našao u toj situaciji. No rizik može biti povezan sa stvarima koje su i bankama i klijentima zadane izvan njihova usko definiranog odnosa, pa imaju jednak interes da se to riješi.

Možete li to objasniti? – Primjerice, loša fiskalna politika utječe na održavanje previsokih kamatnih stopa, a loši propisi i praksa rješavanja prezaduženosti zamrzavaju postojeću nekonkurentnu gospodarsku strukturu. Stoga mogućnost za približavanje stajališta banaka i poduzeća vidim upravo na te tri, recimo to tako, vanjske teme, koje su svima životno važne. Prvo, poticaji za ulaganja vlasničkog kapitala u poduzeća pojačat će djelovanje financijske poluge, odnosno kapacitet za zaduživanje u perspektivnim tvrtkama i sektorima, te tako ubrzati rast. Drugo, fiskalna konsolidacija i poboljšanje kreditnog rejtinga ključno će pridonijeti daljnjem smanjivanju kamatnih stopa. Treće, veliko poboljšanje propisa i institucija koji uređuju rješavanje prezaduženosti ubrzat će raspodjelu resursa u gospodarstvu te umanjiti rizike povezane s nastavkom poslovanja neodrživih poduzeća.

Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.

26. svibanj 2022 22:46