Savjet za lidere 21. stoljeća
Brojna istraživanja su u proteklih 15 godina pokušala ustanoviti postoje li zajedničke karakteristike lidera. Pritom je veliki izazov predstavljala činjenica da se često fokusiramo na mali broj ljudi i mali broj različitih karakteristika.
To nas dovodi u sferu 'herojskog liderstva' koja lidere percipira kao heroje, kao pojedince različite od drugih, ili kao one koji pronalaze izlaz iz velikih kriza. Ovakva percepcija je problematična zato što ne povezuje lidere s realnim tvrtkama i realnim vremenom. Danas se od lidera zahtijeva da se istaknu i potaknu pozitivne promjene. Potrebni su nam izvanredni pojedinci koji će, unutar svojih organizacija, kontinuirano demonstrirati efikasan stil vođenja.
Liderom se rađa, ali i postaje Pravi lider ima jasnu viziju, pokreće ga nešto daleko i teško razumljivo promatračima sa strane. Orijentiran je prema budućnosti koju doživljava kao veliku priliku. Uspješni lideri svoje vizije prenose s mnogo strasti i integriteta, a ljudi im s lakoćom vjeruju. Ključne karakteristike takvih lidera su vizija, integritet i strast. Njihova vizija je često 'veća od njih samih'; ona nije derivirana iz osobne koristi, već je usmjerena na opći napredak i prosperitet. Efikasnog lidera lako ćete prepoznati i po velikom utjecaju kojeg ostavlja na svoju okolinu, organizacijsku kulturu, atmosferu i etičke standarde. I to je ključna uloga lidera. Lideri nisu zaduženi za vođenje ili obavljanje posla, njihova uloga je kreirati stimulativnu atmosferu i zajedničke organizacijske smjernice.
Naravno, postoje pojedinci s izraženijim urođenim karakteristikama lidera, međutim, to ne znači da svatko od nas ne može postati uspješan lider. Svi možemo raditi na sebi i izgrađivati svoj stil vođenja. Veliku ulogu u tom procesu ima doživotna edukacija, poslovne škole i programi koji potiču razvijanje liderskih karakteristika. Naravno, ima i ljudi koje nikada neće postati lideri, međutim, većina je sposobna razviti se u prave lidere.
Stil vođenja Primjena i odabir stila vođenja uvelike ovisi o vrsti tvrtke i njenim djelatnicima. Svaki lider bi trebao odabrati adekvatan stil vođenja u pravo vrijeme, ovisno o vrsti djelatnosti u kojoj ga primjenjuje. U kriznim situacijama potrebniji su nam lideri i manageri čiji stil vođenja možemo okarakterizirati više autokratskim. U takvim situacijama trebamo jasne odgovore i instrukcije. Međutim, organizacije s velikom koncentracijom visoko educiranih zaposlenika (npr. znanstvenika) ne reagiraju najbolje na autokratski stil vođenja. Zaposlenici se općenito žele osjećati cijenjeno i uvaženo te vole da se njihovo znanje respektira.
Efikasan lider prepoznaje različite motivacijske čimbenike ljudi unutar organizacije. Sukladno promjenama u motivacijskim potrebama zaposlenika, lider bi trebao prilagoditi i korigirati okolinu. Pritom je posebno zanimljivo pitanje discipline. Globalno uspješne organizacije ne posjeduju samo zajedničku viziju i strast, već i disciplinu. Riječ je o discipliniranoj realizaciji vizije. Isto tako, disciplina je jedna od ključnih odrednica uspješnih timova. Uspješne organizacije su uspjele izgraditi neophodnu razinu discipline u kontekstu ključnih procesa i rokova, kao i kod upravljanja ključnim resursima.
Granica između samopouzdanja i arogancije Lideri koji imaju značajan utjecaj na mnoge sljedbenike trebaju posjedovati i određenu količinu odlučnosti i razboritosti. Zbog svojih jasnih vizija i ciljeva te zbog svoje izrazite predanosti njima, lideri se često ne slažu s ljudima oko sebe. U organizacijskom smislu, njihova fanatičnost i strast za konstantnim unapređivanjem često se očituje kroz veću produktivnost, kvalitetniji proizvod i/ili uslugu, itd. Isto tako, moguće je pomiješati samouvjereni stav ili odlučnost s arogancijom, pogotovo u slučajevima kada se mišljenja ili stavovi dvije strane ne poklapaju. Ovdje se radi o percepciji koja ne mora uvijek biti ispravna.
Pojedinac može relativno lako doći na položaj koji mu daje osjećaj moći. Osjećaj moći često se dovodi u vezu s problemom ega. U tom se slučaju događa da neke osobe, kada dosegnu određeni položaj u svojoj karijeri, izgube osjećaj poštovanja prema kolegama i drugim osobama s kojima su interakciji te postanu opsjednuti samim sobom. Sličan primjer susreli smo u mnogim renomiranim organizacijama diljem svijeta u proteklim godinama. Savjet za lidere 21. stoljeća: imajte jasnu viziju, birajte područje poslovanje koje Vam je od posebne važnosti i interesa, uključite strast te poštujte svoje vrijednosti.
Dr. Gavin Wallbrigde je predavač liderstva na COTRUGLI Business School. Do sada je radio edukaciju za top management tvrtki poput Societe Generale, Swisscom, Virgin Direct, Danone te u Hrvatskoj za Dukat, Zagrebačku banku, Heineken, Coca-Colu, Alstom, Jadran Galenski laboratorij i mnoge druge.
