Među niskom uglednih gostiju koji će sudjelovati na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘ ovog petka bit će i svježe ustoličeni ruski ekonomist Sergej Gurijev, koji je mjesto glavnog ekonomista Europske banke za obnovu i razvoj službeno preuzeo ovog ljeta nakon što je za taj posao izabran još potkraj prošle godine. Njegovo je imenovanje pomalo kontroverzno s obzirom na to da je 2013. pobjegao iz Rusije nakon što je ispitan u sklopu policijske istrage protiv tajkuna Mihaila Hodorkovskog. Prvi Rus na mjestu glavnog ekonomista EBRD-a iz Moskve je pobjegao zbog, kako tvrdi, pritiska režima na slobodne mislioce, a novo radno mjesto našao je vrlo brzo na pariškom Institutu za političke znanosti, s kojega je i došao u EBRD. Njegovo imenovanje ruski je predsjednik Vladimir Putin popratio vrlo toplim riječima, okarakteriziravši Gurijeva kao ‘pametnog čovjeka i vrlo dobrog stručnjaka‘ koji je uvijek dobrodošao u Rusiji. Razloge za njegov bijeg odbacio je rekavši da mu nije jasno zašto je napustio Rusiju imajući u vidu da nije bio optužen nizašto. EBRD je inače, nakon ruske intervencije na Krimu obustavio svoje poslovanje u toj zemlji, iako je Rusija bila područje najintenzivnijeg angažmana Banke do tog trenutka. Gurijeva je Financial Times opisao kao jednog od najperspektivnijih ruskih ekonomista, koji je od 2005. bio rektor prestižne moskovske Nove ekonomske škole. Prije razlaza s ruskim vlastima, bio je neformalni savjetnik vlade od 2008. do 2012. tijekom predsjedavanja Dimitrija Medvedeva. U ekskluzivnom razgovoru za Lider prije konferencije, Gurijev je analizirao stanje u hrvatskoj ekonomiji, najavljujući reviziju EBRD-ovih predviđanja prema gore, ali i perspektive europske ekonomije koja, izgleda, napokon izlazi iz Velike recesije.
• Koliko ste uvjereni u održivost hrvatskog oporavka? Neki važni indikatori djeluju obećavajuće (industrijska proizvodnja, deficit proračuna…) – je li Hrvatska uspjela okrenuti novu stranicu prema održivijem razvoju? – Hrvatska je očito napravila korak naprijed u mnogo područja, kako izlaskom iz recesije tako i početkom rješavanja fiskalnih neravnoteža, ali ima još dosta posla. Prilagodba mora postati održiva rješavanjem preostalih strukturnih slabosti u ekonomiji kako bi dugoročne stope rasta bile više. Održivost duga još uvijek je problem s obzirom na to da je javni dug prebacio 85 posto BDP-a prošle godine. Financiranje takvog duga istiskuje kreditiranje privatnog sektora, a servisiranje kamata zamjenjuje socijalno korisnije troškove. • Koje prioritete vidite za novu hrvatsku vladu? – Osim fiskalne održivosti, odluke moraju biti fokusirane ponajprije na poboljšanje poslovne klime i dizanje produktivnosti. Usprkos velikim poboljšanjima u proteklim godinama, Hrvatska još stoji relativno nisko među novim članicama EU u pogledu poslovne klime i privlačnosti za izravna strana ulaganja. Daljnje smanjivanje birokracije i parafiskalnih nameta vrlo je važno za poduzeća, kao i unaprjeđivanje vještina radne snage. Konstantno poboljšanje produktivnosti ključno je za Hrvatsku, zemlju sa sve starijom populacijom i sve manje radne snage. Iako je vanjska konkurentnost popravljena nakon krize zahvaljujući zamrzavanju nadnica, produktivnost rada je i dalje niža od prosjeka EU u većini sektora, uz iznimku poljoprivrede, financijskih usluga i ICT-a. Poboljšanje produktivnosti pomoglo bi vanjskoj konkurentnosti i konvergenciji nadnica. Isto tako, jačanje apsorpcije fondova EU može pomoći širenju fiskalnih resursa i podupiranju nužnih infrastrukturnih ulaganja. Podizanje efikasnosti poduzeća u državnom vlasništvu, pak, trebalo bi isto biti jedan od prioriteta jer su subvencije poduzećima, javnim i privatnim, više od prosjeka Unije. Premda Hrvatska ima jak turistički potencijal, udio izvoza u BDP-u, što uključuje izvoz robe i usluga kao što je turizam, još je znatno ispod zemalja Središnje i Istočne Europe. Taj se udio znatno povećao od ulaska u EU s nekih 40 posto BDP-a na gotovo 50 u protekloj godini, ali kod zemalja CEE taj je omjer iznad 80 ili 90 posto.
• Vjerojatni ministar financija Zdravko Marić zamislio je kejnezijanski pristup s ciljem jačanja potrošnje, a o štednji i rezanjima više se ne priča. Kakvo je vaše stajalište, slažete li se s predloženim mjerama? – Trebamo pričekati i vidjeti kakve će fiskalne politike nova vlada predložiti provesti. Različite ekonomske procjene napravljene za hrvatsku ekonomiju sugeriraju da povećanje agregatne potražnje povećanom potrošnjom neće potaknuti rast, posebice sada kada ekonomija nije u recesiji. Nova vlada, kako sam rekao prije, treba se usredotočiti na pokretače dugoročnog rasta i efikasnost javne uprave.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.