Za socijalu najviše daju u Finskoj, Francuskoj, Danskoj, Austriji, Italiji, Švedskoj, Grčkoj i Slovačkoj, najmanje 20 posto. Hrvatska je s 15,2 posto izdvajanja u sredini tablice
Europski ured za statistiku objavio je zanimljive podatke o strukturi trošenja javnih sredstava u državama članicama Europske unije u 2014. Kako Eurostat objašnjava u priopćenju, uvjerljivo najveća stavka na razini EU bila su socijalna izdvajanja koja iznose gotovo petinu BDP-a (19,5 posto), a najizraženija je u Finskoj, Francuskoj, Danskoj, Austriji, Italiji, Švedskoj, Grčkoj i Slovačkoj (najmanje 20 posto). Suprotno možda popularnom uvjerenju, Hrvatska je s 15,2 posto izdvajanja za socijalu u sigurnoj sredini, daleko od zemalja koje prednjače. Prva sljedeća najveća stavka, zdravlje, sa 7,2 posto uvjerljivo je manja od socijalnih izdvajanja, a slijede je opće javne usluge, obrazovanje i ekonomska pitanja.
Ipak velike razlike
To pak ne znači da su izdvajanja ujednačena, razlike između država velike su i u udjelima socijalnih izdvajanja u odnosu na BDP i u apsolutnim iznosima. Dok Rumunjska, ističe se u sažetku izvješća, troši samo 11,4 posto BDP-a, u Finskoj se taj postotak penje na čak 25,4 posto. Osim Finske sedam članica daje najmanje petinu BDP-a na socijalne programe, a samo četiri države uz Rumunjsku (sve tri pribaltičke) troše manje od 12 posto BDP-a na njih. Unutar načelne kategorije socijalnih izdvajanja najveća su podstavka, očekivano, mirovine, koje su u većini država članica najveća podstavka troškova socijalne države. Ne iznenađuje podatak da Grčka prednjači u tome (15,3 posto), a prate je Italija (14, posto), Francuska (13,7 posto) i Austrija (13,2 posto).
Gdje je Hrvatska
Kad je riječ o Hrvatskoj, za koju su podaci privremeni, javni su troškovi 2014. iznosili 48,2 posto ukupnoga BDP-a. Na opće javne usluge otpada 8,9 posto, obranu 1,5 posto, javni red i sigurnost 2,1 posto, ekonomska pitanja 6,2 posto, zaštitu okoliša 0,4 posto, smještaj i komunalnu infrastrukturu 0,7 posto, zdravlje 6,7 posto, rekreaciju, kulturu i religiju 1,3 posto te obrazovanje 4,7 posto. Hrvatska se uklapa u načelnu sliku EU s troškovima na mirovine (kategorije ‘starost’), koji su 6,7 posto, a sljedeća su najveća potkategorija socijalnih izdvajanja u Hrvatskoj bolest i invalidnost s pet posto BDP-a. Za nezaposlenost se pak u Hrvatskoj troši samo 0,4 posto BDP-a, više od samo pet drugih članica.