Samo je prema proizvodnji pilećeg mesa Matijević veći od najvećih hrvatskih proizvođača, ali u stočarstvu je mnogo manji od njih
Srbijanski ‘kralj mesa‘ Petar Matijević, koji je nedavno kupio dvije poljoprivredne zadruge u Hrvatskoj – Negoslavce i Jankovce – mogao bi se ponajprije nazvati ‘kraljem pilećeg mesa‘ stavimo li ga u odnos s drugim proizvođačima mesa. Kako kažu u Mesnoj industriji Matijević, njihova je godišnja proizvodnja pilećeg mesa 3,5 milijuna komada, odnosno devet tisuća tona piletine. To je dvostruko više od najvećega hrvatskog proizvođača, varaždinske Koke (u sastavu Vindije), koja na godinu uzgoji 1,85 milijuna pilića. Pipo Čakovec uzgoji 670 tisuća pilića na godinu, a treći je hrvatski proizvođač Valipile s 256 tisuća uzgojenih pilića, što znači da je ukupna proizvodnja pilećeg mesa triju najvećih hrvatskih tvrtki samo tri četvrtine proizvodnje MI-ja Matijević.
Kad je riječ o tovu svinjskog mesa, stanje je drukčije. Matijević je još daleko od Agrokora, koji u sklopu svojih nekoliko kompanija uzgoji 380 tisuća svinja na godinu. Novosadska se tvrtka pak može pohvaliti sa ‘samo‘ 100 tisuća svinja na godinu. I druge dvije najjače hrvatske kompanije jače su od MI-ja Matijević. Tako Žito grupa Marka Pipunića na godinu uzgoji 150 tisuća, no valja reći da su njegovi planovi zbog velikog projekta proizvodnje pršuta, pa se barata s brojkom od 200 tisuća svinja, čak i 250 tisuća koje bi Pipunić mogao dosegnuti za koju godinu.
Slavonskobrodski Merkur u vlasništvu Đure Vučetića pak na godinu uzgoji 130 tisuća svinja, no možda je prednost MI-ja Matijević u odnosu na tu tvrtku to što Merkur svu prasad uvozi i tovi u Hrvatskoj, što znači da nema zaokružen ciklus uzgoja.
Ni u uzgoju junadi i bikova srbijanski ‘kralj‘ sa svojih blizu pet tisuća grla nije ispred hrvatskih uzgajivača. Tako Belje kao najveći hrvatski uzgajivač ima 22 tisuće grla, Zvonko Širjan kraj Križevaca ima 12 tisuća grla, a Stočarstvo Rajić pokraj Bjelovara, u vlasništvu Tonija Raića, ima šest tisuća grla.Srbijanski poduzetnik podrijetlom iz Knina svakako se ubraja u najveće proizvođače mesa na ovim prostorima, no još je, ne računajući proizvodnju pilećeg mesa, daleko od hrvatskih proizvođača. Proizvodnju uglavnom plasira u Srbiji te malo u BiH i Makedoniji. Ipak, njegove akvizicije dviju hrvatskih poljoprivrednih zadruga mogle bi označiti i njegov interes za tržište EU, što bi pak moglo značiti rast proizvodnje.